Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Andrija Ivančan rođen je u Molvama 29. studenog 1902. godine. Učiteljsku školu završio u Čakovcu 1923., a Višu pedagošku u Zagrebu 1929. godine. Po struci bio je biolog. Službovao je kao učitelj u Novom Vinodolskom (1923. – 1926.), zatim je...
Miroslav Sestrić rođen je u Đurđevcu 18. srpnja 1926. godine od oca Ljudevita (1900. – 1970.), brijača, i majke Katarine rođene Ožanić. Imao je i sestru Marijanu (1925.). Otac mu Ljudevit bio je brijač, a djed Eduard ugledni đurđevečki obrtnik,...
Starinski naziv koji se koristio za one koji su crkvi svirali orgulje i vodili zborove, a u starija vremena istodobno podučavali učenike bio je „školnik“. U Đurđevcu se do današnjih dana pamte takvi školnici među kojima je i Josip Lovašen....
Amalija Basariček rođ. Popović bila je majka poznatog hrvatskog političara i humanitarnog djelatnika dr. Đure Basaričeka. Vezana je za Đurđevec jer je ondje provela svoje posljednje godine života, umrla je 1933. godine i pokopana na groblju u Đurđevcu. Amalija Basariček...
Pisac, povjesničar i teolog, franjevac Paškal Cvekan rođen je u Ferdinandovcu kao Vjekoslav Cvekan 25. svibnja 1913. godine gdje je polazio pučku školu. Otac Lovro umro je relativno rano, a majka Klara bila je Đurđevčica, djevojački Pavec. Požrtvovnošću i velikom...
U davnoj, ali i ne tako davnoj prošlosti, bio je običaj da domaći sinovi svećenici službuju kao župnici u radnom župama. Bilo je tako unatoč ustaljenom pravilu da domaći sinovi ne službuju u rodnim župama. Jedan od takvih svećenika bio...
