Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Josip Grivić rođen je 16. ožujka 1946. godine u Novom Virju od roditelja Mate Grivića i Marije rođene Podravec. Osnovnu školu polazio je u Drenovici, a 7. i 8. razred u Zagrebu. Prva dva razreda gimnazije svršio je u Osijeku,...
Žitelji Podravine i danas govore o Kozacima koji su dospjeli ovamo tijekom Drugog svjetskog rata, točnije u prosincu 1944. godine. Kozaci su bili vojnici s ruskog područja koje su bile u službi njemačke vojske. Ostali su zapamćeni kao uvijek pijani...
Likovni pedagog, učitelj, slikar i kipar Rudolf Špoljar rođen je 1939. godine u Ždali. Školovao se na Učiteljskoj školi u Križevcima i Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Radio je kao učitelj likovne kulture u osnovnoj školi u Molvama od 1962. godine,...
Pitomačanin Željko Kožarić rođen je 2. svibnja 1954. godine u Virovitici, a živi u Đurđevcu. Osnovnu školu završava u Pitomači, srednju tehničku u Varaždinu a višu Zagrebu. Još od srednjoškolskih dana piše poeziju, da bi se kasnije opredijelio pisanju tekstova...
Ivan Topolčić, zvan Ivica Jančikin, rođen je 20. siječnja 1922. godine od oca Martina i majke Bare rođene Imbrešić. Još kao mladić učlanio se u Prosvjetno društvo Zrinjski (osnovano 1920.), koje je radilo na prosvjetnom, gospodarskom i socijalnom napretku svojih...
Kada se govori i piše o povijesti Podravine obavezno se spominje ime Luke Sekelja. Bio je to veleposjednik i vojskovođa kojem je kralj Ferdinand I. Habsburgovac 1546. godine povjerio tri važne utvrde u Podravini, u današnjim Đurđevcu, Virju i Koprivnici,...
