Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Kao generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije poznati je teolog i publicist kanonik dr. Stjepan Bakšić dijelio sakrament svete Potvrde u podravskim župama 1963. godine. U Đurđevec je stigao 3. kolovoza gdje je toga i sljedećeg dana ispitivao potvrđenike i dijelio sakramente....
Nemili događaj koji je obilježio hrvatsku povijest 19. stoljeća dogodio se u Zagrebu 29. srpnja 1845. godine kada je na trgu svetog Marka u političkom sukobu stradalo nekoliko desetaka osoba. Riječ je o sukobu koji je izbio između pristaša dvije...
Đurđevec je u prošlim stoljećima imo privlačnu moć za doseljavanje obrtnika. Među obrtnicima koji su doselili u Đurđevec u drugoj polovini XIX. stoljeća bio je i Janko Drakšić. On je bio klobučarski majstor rođen u Vijencu, župa Cerovec u Sloveniji....
Među redovnicima pavlinima koji su rođeni u Virju u 18. stoljeću je i Andrija Martin Šestak. Rođen je u Virju u studenom 1744. godine kao Andrija Šestak u obitelji Martina i Doroteje Šestak, a njegov 10 godina mlađi brat Marko...
Nogometni trener Petar Šegrt, mnogo poznatiji u svijetu nego u domovini, rođen je u Đurđevcu 8. svibnja 1966. godine. Drugo je od četvero djece Ignaca i Katarine Šegrt rođ. Kovačić. S obzirom na to da je obitelj bila otišla na...
Mihajlo Tompak, dipl. inž. šumarstva, šumarski i lovni inspektor, sin je Rudolfa Tompaka i Hedvige Tompak rođene Mikolji, liječnika rodom iz Suhopolja. Tompak rodio se 2. rujna 1933. godine u Leskovcu u Srbiji. Pučku školu svršio je u Sarvašu i...
