Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
U Hrvatski biografski leksikon uvršten je i kemičar Ivo Bregovec iz Podravskih Sesveta. Rođen je 5. siječnja 1932. godine. Diplomirao je 1958. pri Kemijskom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a doktorirao je 1962. godine tezom o asimetričnoj sintezi sulfoksida. Kraće...
Andrija Ormuž rođen je od oca Ivana Ormuža i majke Ane Ormuž rođene Ljubić u Novigradu 6. studenoga 1875. godine. U Đurđevcu se zatekao 1907. godine kao podvornik kotarskoga suda, kada je postao sudbenim kancelistom i poslan na svoju prvu...
Svećenik, povjesničar i kanonik dr. Antun Ivandija rođen je 12. siječnja 1917. godine u Đurđevcu. Premda je veći dio života proveo izvan Đurđevca za rodno je mjesto bio posebno vezan. Prvorođenac je roditelja Bolte i Marije Ivandija rođ. Rasinec koji su imali...
Prof. dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijević rođena je u Koprivnici 9. srpnja 1933. godine, a obitelj joj je podrijetlom dijelom iz Đurđevca. Od 1988. je redovita sveučilišna profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je predavala gospodarsku povijesti...
Petar Posavec rođen je u Virju 11. listopada 1936. godine od oca Martina i Klare Posavec rođene Cikoš. Srednju ekonomsku školu završio je u Petrinji, te bio apsolvent Više grafičke škole u Zagrebu. Kao ekonomski tehničar radio je u mesnoj...
Prvi župnik u Kozarevcu, od osnutka župe sv. Franje Ksaverskog 1819. godine, bio je Josip Hovanec, svećenik vrlo zanimljivog porijekla. Naime, rođen je 1777. godine, u mjestu koje je u izvorima zabilježeno pod nazivom Podčernja u župi Podvilz, u Spiškoj...
