Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Učitelj Andrija Ožura (1880. – 1934.)

Prema svjedočenju unuka Borisa, Andrija Ožura rođen je 1880. godine u Bribiru. Po zanimanju bio je učitelj. Poznato je da je službovao u Gornjim Plavnicama (1901. – 1917.), a od 1920. godine na Višoj građanskoj školi u Đurđevcu. Bio je...

Novinarka i voditeljica Anđelka Lenhard Antolin

Anđelka Lenhard rođena je 22. rujna 1948. godine u Đurđevcu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i književnost, a novinarstvo na Institutu za novinarstvo u Beogradu. Prva je profesionalna spikerica...

Rad kipara Davorina Hotka u Đurđevcu

U glavnoj aleji na gradskom groblju u Đurđevcu nalazi se grob s nadgrobnim spomenikom na kojem je pozlaćenim slovima uklesano ime dječaka koji se zvao Željko Rajski i koji je umro 1929. godine. Bio je sin liječnice Elizabete Rajski i...

Veliki požari u Virju

Podravsko je mjesto Virje čak nekoliko puta u svojoj povijesti stradalo u velikim požarima. Najveći požar koji je zahvatio Virje bio je  3. kolovoza 1863. godine. Požar je izbio rano poslijepodne, a zbog snažnog sjeverozapadnog vjetra koji je puhao toga...

Svećenik i pisac Rikardo Filipašić (1849. – 1897.)

Rikardo Filipašić rođen je u Varaždinu 30. ožujka 1849. godine od oca krojača Alojza Filipašića i majke Alojzije rođene Švelec. Gimnaziju polazio je u Varaždinu (1859. – 1865.) a teologiju studirao je u Zagrebu. Za svećenika zaređen je 1871. godine....

Franjo Milinković (1789. – 1860.)

Među najzaslužnije đurđevečke župnike uvrštavamo svećenika Franju Milinkovića koji je rođen 15. ožujka 1789. godine. Svećenikom je postao 1813. godine, a mladu je misu slavio u Rači gdje je službovao kao kapelan. Godine 1821. imenovan je župnikom u Đurđevcu. Ondje...

Etnografija i baština
Podravske širine