Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Vlado Leščan rođen je u Đurđevcu 27. svibnja 1956. godine kao prvi od dvojice sinova Luke i Marije Leščan rođ. Matkov. Osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje stekao je u Đurđevcu, a diplomu na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. U Đurđevcu je zasnovao...
Među ljudima koji su obilježili kraj XIX. stoljeća u Virju svakako je župni Josip Karlo Hiter. Njegovo je porijeklo vrlo zanimljivo jer mu je otac bio Nijemac (vojni liječnik), a majka Francuskinja. Josip Hiter rođen je 27. listopada 1821. godine....
Prvi župnik u Kozarevcu, od osnutka župe sv. Franje Ksaverskog 1819. godine, bio je Josip Hovanec, svećenik vrlo zanimljivog porijekla. Naime, rođen je 1777. godine, u mjestu koje je u izvorima zabilježeno pod nazivom Podčernja u župi Podvilz, u Spiškoj...
Fran i Elizabeta Rajski, supružnici i liječnici, stigli su iz Gospića u Đurđevec 1919. godine. Rajski je za vrijeme boravka u Đurđevcu bio starješina projugoslavenski orijentiranog sokolskog društva. Tu su im se rodile kćeri Smiljka (16. X. 1928.) i Ranka...
Svećenik Rudolf Mikec rođen je 15. travnja 1912. godine u Virju. Roditelji su mu bili Franjo i Uršula Mikec rođ. Veličan koji su doselili u Virje, a Rudolf je bio njihovo drugo od četvero djece. Pučku školu polazio je u...
Društvo „Naša djeca“ u Virju osnovno je 30. travnja 1954. godine i dio je Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske (Savez DND-a) koji postoji radi promocije prava i dobrobiti djece od 1950. godine. Ova humanitarna udruga u Virju je osnovana u...
