Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Tomerlinovi su brojna đurđevečka obitelj. Pojedini su se zadržali u Đurđevcu, a neki su nakon školovanja otišli trbuhom za kruhom diljem Hrvatske. Među njih spada Anđelko / Engelbert Tomerlin (rođ. 1840.), koji se skrasio u Petrinji kao gradski tajnik (1889....
Martina Berta rođen je 9. studenoga 1922. godine u Virju. Nakon osnovne škole izučio je trgovačko-ugostiteljski zanat u Kostajnici. Poslije Drugoga svjetskog rata završio je nižu gimnaziju i Visoku upravnu školu u Zagrebu. Krajem 1940. vratio se u Virje i...
Među đurđevečkim slikarima visoko mjesto svakako zaslužuje Pero Topljak Petrina, majstor slikarske kompozicije i ponajbolji crtač među podravskim naivnim umjetnicima. Znamo ga kao šaljiva čovjeka, veseljaka uvijek spremna na druženje, huncutarije, i veselje. Rodio se 8. siječnja 1948. godine. Za...
Prvi župnik u Kozarevcu, od osnutka župe sv. Franje Ksaverskog 1819. godine, bio je Josip Hovanec, svećenik vrlo zanimljivog porijekla. Naime, rođen je 1777. godine, u mjestu koje je u izvorima zabilježeno pod nazivom Podčernja u župi Podvilz, u Spiškoj...
Kao i drugim krajevima mnogi ljudi u Podravini priželjkuju pronaći plemićko podrijetlo. Na veliku žalost mnogih to je neostvariva želja jer je u Podravini bilo vrlo malo plemićkih obitelji pošto su ovi krajevi stoljećima bili u sustavu Vojne krajine. No,...
Krunoslav Heidler rođen je 27. kolovoza 1932. godine u Vitezu (BiH), a životni ga je put preko Bosne, Poljske, Njemačke i Zagreba 1990. godine donio u Đurđevec. Tu se zaljubio u goričke brege, i zauvijek ostao. Drugi svjetski rat ga...
