Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Stolar Vjekoslav Hloušek (1901. – 1976.)

Stolar Hloušek jedan je od rijetkih obrtnika iz Đurđevca čiji radovi na javim mjestima u gradu tako rječito svjedoče o njegovoj vještini. Naime, masivna ulazna vrata na Obrtničkom (ili zanatskom) domu i na Zadružnom domu ukrašena duborezima djelo su stolara...

Književnik Đuro Sudeta (1903. – 1927.)

Đuro Sudeta rođen je 10. travnja 1903. godine u Staroj Plošćici, a gimnaziju i učiteljsku školu završio je u Zagrebu. Godine 1923. došao je raditi u Virje kao učitelj u Građanskoj školi. No, još od gimnazijskih dana ozbiljno je pobolijevao...

Napredni stočar Ignac Tomica (1873. – 1954.)

Od uglednih seljake u Đurđevcu svakako treba spomenuti i Ignaca Tomicu. Osim što je bio napredni stočar, Tomica je obavljao i posao općinskog blagajnika (1899. – 1914.). Jedan je od najbližih suradnika seljačkog političara Tome Jalžabetića, s kojim je osnovao...

Đurđevečki „brico“ Ivan Jendrašic Zito (1943. – 2003.)

Pitate li koga za Zitu, svi će se rado prisjetiti Ivana Jendrašica, poznatog đurđevečkog brijača, osebujnog čovjeka i šaljivca. Ivan Jendrašic Zito rođen je 19. studenoga 1943. godine od oca Ivana (1913. – 1982.) i majke Marije rođene Seleš (1917....

Prof. dr. Ivo Zalar (1927.-2010.)

Sveučilišni profesor i teoretičar dječje književnosti Ivo Zalar rođen je u Kalinovcu 24. veljače 1927. godine u obitelji Martina i Katarine Zalar rođ. Dugalija. Pučku školu polazio je u rodnome Kalinovcu, a školovanje je nastavio u Zagrebu. Bio je pitomac...

Svećenik Stjepan Benuci (1780. – 1843.)

Jedan od zaboravljenih podravskih sinova je svećenik Stjepan Benuci koji je rođen u Virju 7. prosinca 1780. godine. Roditelji su mu bili Đuro Benuci i Marija rođ. Grujica koja je u brak s Benucijem stupila kao udovica Stjepana Cika. Stjepan...

Etnografija i baština
Podravske širine