Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Svećenik Stjepan Pavunić rođen je u Virju 13. kolovoza 1875. godine od roditelja Josipa i Ane rođ. Stovrag. Osnovnu školu polazio je u Virju, a gimnaziju u Bjelovaru i u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 29. srpnja 1900. godine, a...
U Virju je 25. rujna 1878. godine rođen svećenik Mirko Kapić u seljačkoj obitelji Mate i Elizabete Kapić rođ. Mrazek. Pučku školu polazio je u Virju, a gimnaziju u Bjelovaru i Zagrebu. Sveti je red primio 14. srpnja 1901. godine,...
Učitelj Stjepan Benkek rođen je u Virju 7. kolovoza 1868. godine kao sin učitelja Đure Benkeka (rođen 1837.) i supruge mu Karoline Benkek rođ. Kečkeš. Otac Đuro Benkek službovao je kao učitelj u Rači. Stjepan Benkek školovao se Zagrebu gdje...
Budor je plemićka obitelj čiji su članovi pripadali hrvatskom, slavonskom i ugarskom nižem plemstvu. Povijest obitelji možemo pratiti od 13. stoljeća. Nosili su predikat de Gorbonok (prema nazivu nekadašnjeg naselja između današnjih Kloštra Podravskog i Podravskih Sesveta koje se zvalo...
Pravnik Mijo Lehpamer (1903. – 1978.) se kao sudac u Đurđevcu po svemu sudeći veoma kratko zadržao 1940-ih. Službovao je u Obrenovcu, Dugom Selu, Pregradi i Zagrebu do 1945. godine. Potom je radio kao direktor banke u Pregradi te savjetnik...
Osim Viktora Pogačnika još je jedan Đurđevčan dobar dio svoga radog vijeka proveo u Bosni. Bio je to dr. Martin Kenđelić, pravnik i sudac. Rođen je 6. studenog 1846. godine od oca Josipa Kenđelića i Ane Kenđelić rođene Kolar. Kenđelić...
