Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Ugledni hrvatski pjesnik i publicist katoličke orijentacije Kamilo Križanić vezan je uz Virje kao učitelj. Rođen je u Petrinji 5. travnja 1908. godine. Učiteljsku školu završio je u Petrinji 1927., a pedagogiju i psihologiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu...
Prezime Polansky nije starosjedilačko prezime u Đurđevcu. Alojzij (Vjekoslav) Polansky živio je u Đurđevcu oko pet godina, od 1897. do 1902. godine. Radio je kao sudbeni pristav u kotarskom sudu, a poslije toga bio je kotarski sudac, ali ne znamo...
Ivana Senjan (rođ. Jaklin) đurđevačka je glazbena pedagoginja, zborovođa, crkvena glazbenica i solo pjevačica. Rođena je u Koprivnici 24. lipnja 1980. godine. Radi u Gimnaziji Dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu i Umjetničkoj školi „Fortunat Pintarić“. Glazbu je diplomirala na Institutu...
Najpoznatiji podravski glazbenik koji svira na tradicijskom instrumentu cimbulama je Andrija Maronić iz Đurđevca. Rođen je u Ždali 28. studenoga 1948. godine u obitelji u kojoj se tradicionalno njegovala glazba. Tako je od rane mladosti svirao u krugu drugih svirača...
Peršići starosjedioci bili su mnogobrojni u Đurđevcu, ali su izumrli. Jedan od starih Peršića bio je i Martin Peršić, koji se rodio u Đurđevcu 11. studenoga 1834. godine. Po zanimanju bio je kotarski pristav i po svemu sudeći službovao je...
Pojedini doseljenici godinama su živjeli u Đurđevcu a da o njima danas vrlo malo znamo. Povijesni ih izvori spominju tek usput kojim škrtim podatkom. Među takve spada krajiški vojni časnik Đuro Predragović, jedan od rijetkih pravoslavaca u Đurđevcu. Predragović je...
