Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Sabolić je rođen u Križevcima 31. srpnja 1900. godine, gdje je otac Petar službovao kao odvjetnik i sudac. Majka mu je bila Olga Sabolić rođ. Starčević, kćer đurđevečkog mjernika i veleposjednika Martina Starčevića. Osnovnu školu polazio je u Krnjaku, Ogulinu...
Iz starosjedilačke đurđevečke obitelji Semeraj potekao je svećenik Stjepan Semeraj. Rođen je u Đurđevcu 9. srpnja 1793. godine kao drugo dijete graničara Mate i Ane Semeraj rođ. Šegrt. Osnovno obrazovanje stekao je u školi u rodnom Đurđevcu, a nastavio u...
Rođen je 17. veljače 1818. godine u Virju kao sin Grgura Aušpergera i Ane Aušperger rođ. Matas koji su imali sedmero djece. Nije bio jedini učeni čovjek iz obitelji Aušperger jer je njegov stric Matija (rođen 1784.) bio svećenik. Josipova...
Josip Tomec rođen je u Virju 13. ožujka 1854. godine u obitelji Šimuna i marije Tomec rođ. Baruškin. Pučku školu pohađao je u rodnom Virju, a kao mladić posvetio se brizi o imanju. Prvi puta se oženio 1879. godine na...
Ferdinand (Ferdo) Brenner ml. rodio se 7. listopada 1861. godine u Pitomači, odakle se 1890-ih doselio u Đurđevec. U početku se bavio građevinskim poduzetništvom a potom je otvorio trgovinu mješovitom robom, jednu od najpoznatijih u ovome dijelu Podravine. Utemeljitelj je,...
Krajiški časnik Josip Miljanović rođen je u Virju 13. ožujka 1796. godine u obitelji Nikole i Katarine Miljanović rođ. Kapić. Nikola Miljanović bio je krajiški časnik u Virju gdje je 1791. godine sklopio brak s domaćom djevojkom Katarinom Kapić ili...
