Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Josip Pleadin rođen je 3. rujna 1958. godine u Đurđevcu te je upravo zahvaljujući njemu Đurđevec vrlo dobro poznat svim hrvatskim i brojnim inozemnim esperantistima. Naime, Pleadin se od 1977. godine aktivno bavi esperantom, a iz njegovog su izdavačkog poduzeća...
Mr. Dražen Podravec rođen je u Virju 17. siječnja 1943. godine gdje je proveo ne tako lako djetinjstvo s obzirom da je rano ostao bez oca koji je umro 1954. godine. Unatoč tome, na djetinjstvo u Virju čuva mnogobrojne uspomene....
Današnja Ulica bana Jelačića u Đurđevcu je do posljednjih promjena naziva ulica nosila ime Petra Frančine. Zato treba podsjetiti tko je bio čovjek po kojem se nazivala jedna đurđevečka ulica. Petar Frančina rođen je u Đurđevcu 11. siječnja 1899. godine...
Pravnik i profesor prava, Josip Belobrk, rodio se 12. ožujka 1879. godine u Prugovcu od oca Đurđevčana Đure Belobrka, tamošnjega prvog školovanog učitelja, i majke Marije rođ. Miholek. Osnovnu školu pohađao je u Đurđevcu, a gimnaziju u Bjelovaru i Zagrebu,...
Među zaslužnim đurđevečkim učiteljima je Ivan Topolčić Ivan koji je rođen u Đurđevcu 20. prosinca 1841. godine u graničarskoj obitelji. Godine 1860. oženio se Ernestinom Baruškin i u tome su braku rođena dva sina i tri kćeri: Franjo, Regina Dragutin,...
Godina 1933. bila je proglašena jubilejskom u Katoličkoj crkvi jer se tada svečano slavilo 1900 godina od smrti Isusove, a ujedno i 75 godina od Marijinih ukazanja u Lourdesu. Jubilej je proslavljan mnogobrojnim hodočašćima u grad Rim, a višednevne svečane...
