Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Među nekoliko desetaka svećenika koji su potekli iz Đurđevca je i Josip Đurišević koji je rođen 31. ožujka 1870. godine. Otac mu je bio Mato Đurišević (1839. – 1901.), a majka Barbara Đurišević rođ. Kundačić koja je umrla 1882. godine...
Obitelj Sivoš iz Novigrada Podravskoga zaista se može nazvati učiteljskom obitelji. Matija Sivoš bio je novigradski krajiški stražmeštar koji je, vjerojatno nakon razvojačenja, postao mjesnim učiteljem i orguljašem. Supruga mu je bila poštarica. Sin Tomo Sivoš krenuo je očevim stopama....
Među brojnim obrtnicima koji su trbuhom za kruhom došli u Đurđevec i u njem se skrasili, bio je mesar Franjo Jezerčić. Jezerčić rođen je 5. veljače 1906. (Pekel / Dravograd), a u Đurđevec došao je 1938. godine. Oženio je Anđelu...
Znameniti član plemićke obitelji Benko s pridjevkom Bojnički podmaršal Ivan Benko rođen je u Đurđevcu 19. svibnja 1775. godine, a umro 23. svibnja 1855. godine. Roditelji su mu bili Josip i Marija Benko rođ. Marenić. Josip je kao graničar stekao...
Visokih vojnih časnika iz ovog dijela Podravine u novije doba nije bilo previše. Jedan od njih je Nikola Kajić iz Kalinovca. Rođen je 5. prosinca 1902. godine. U početku je krenuo učiteljskim stopama pa je nakon završene učiteljske škole službovao...
Adolf Blaga rođen je 21. travnja 1889. godine u Ferdinandovcu od oca Đurđevčana Matije Blage i majke Barbare Blaga rođene Fusić. Pučku školu završio je u Ferdinandovcu, gimnaziju je polazio u Bjelovaru i Zagrebu a teologiju na Bogoslovnom fakultetu u ...
