Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Slavko Kovačić rođen je u Đurđevcu 14. svibnja 1950. godine. Od najranije mladosti bio je svestrani sportaš koji je u srednjoškolskim danima, osim u nogometu, postizao odlične rezultate i u drugim sportskim disciplinama, posebno u stolnom tenisu i rukometu. Svoju...
Stjepan Debeljak rođen je 20. prosinca / 19. kolovoza 1908. u Ferdinandovcu. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a strojobravarski zanat u Ferdinandovcu i Kalinovcu. Dvije godine radio je povremeno, a u listopadu 1927. godine zaposlio se u ložionici...
Ivan Kitonić, sin Đure Kitonića, vojnog časnika, rođen je 8. studenoga 1888. godine u Hrvatskoj Dubici. U Zagrebu je izučio pekarski obrt, gdje je nakratko radio. Kao i većina obrtnika, selio se u potrazi za poslom. Nekoliko godina boravio je...
Ivan Kolar, nekoć ugledni šumar, rodio se 21. lipnja 1845. godine u imućnoj seljačkoj obitelji od oca Stjepana i Katarine rođene Marić. Nakon osnovnoga krajiškog školovanja u Đurđevcu realku je završio u Rakovcu 1867. godine kao odlikaš. Potom se upisao na...
Jedan od gotovo potpuno zaboravljenih đurđevečkih umjetnika je Stjepan Stankir (1937.-2003.). Rođen je u Đurđevcu 13. kolovoza 1937. godine u seljačkoj obitelji Đure i Marije Stankir na Novom Selu, u Jelačićevoj ulici. O njegovu životu i stvaralaštvu nema mnogo objavljenih...
Pojedini doseljenici godinama su živjeli u Đurđevcu a da o njima danas vrlo malo znamo. Povijesni ih izvori spominju tek usput kojim škrtim podatkom. Među takve spada krajiški vojni časnik Đuro Predragović, jedan od rijetkih pravoslavaca u Đurđevcu. Predragović je...
