Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Mušku učiteljsku školu započeo je u Zagrebu a završio 1922. godine u Čakovcu. Bio je učitelj u Klanjcu, Žepču (BiH), Virovskom Crncu i Čepelovcu, te nastavnik likovnog odgoja i matematike u sedmogodišnjoj školi u Đurđevcu. Zauzimao se za unapređenje školskoga...
Manjim istraživanjem došli smo do podatka da se dosad preko 40 đurđevačkih djevojaka odlučilo zarediti se i svoj život posvetiti Bogu. Ipak, do ovog broja bilo je teže doći nego do broja svećenika, jer su spomenute djevojke veoma mlade otišle...
Među ljudima koji su obilježili kraj XIX. stoljeća u Virju svakako je župni Josip Karlo Hiter. Njegovo je porijeklo vrlo zanimljivo jer mu je otac bio Nijemac (vojni liječnik), a majka Francuskinja. Josip Hiter rođen je 27. listopada 1821. godine....
Već je dobro poznato da je u prošlosti u gotovo svakoj župi postojao orguljaš koji je, osim što je bio glavni suradnik mjesnog župnika, podučavao djecu u tzv. narodnoj školi. Zbog toga orguljaše ponekad nazivaju i školnicima. Njihova je uloga...
Jedan od gotovo zaboravljenih svećenika koji potječu iz Đurđevcu je Josip Ormuž. Rođen je na Sušaku u Rijeci 1. siječnja 1912. kao sin Andrije Ormuža (1875. – 1952.) i Marije Ormuž rođene Židovec (1887. – 1951.). Imao je stariju sestru...
Marija rođena je 15. srpnja 1955. godine u Đurđevcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je jugoslavistiku i pedagogiju. Kraće vrijeme radi u Zagrebu u srednjoj školi a 1985. godine odlazi u Čepin i zapošljava se kao pedagog u osnovnoj...
