Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Gotovo je potpuno zaboravljen još jedan od svećenika koji su rođeni u Podravini. To je Antun Markov koji je rođen u Budrovcu 11. lipnja 1916. godine u obitelji Ivana i Mare Markov rođ. Grdan. Osnovnu školu polazio je u rodnom...
Kada se govori i piše o povijesti Podravine obavezno se spominje ime Luke Sekelja. Bio je to veleposjednik i vojskovođa kojem je kralj Ferdinand I. Habsburgovac 1546. godine povjerio tri važne utvrde u Podravini, u današnjim Đurđevcu, Virju i Koprivnici,...
Zahvaljujući istraživanjima Martina Matišina iz Virja doznali smo za još jednog potpuno zaboravljenog pjesnika iz Virja. Bio je to Ivan Crnjaković obiteljskog nadimka Zvonarov (takav nadimak Crnjakovići su zavrijedili zbog svojeg pretka Jakoba koji je bio dugogodišnji zvonar župne crkve...
Virje i njegovi žitelji ponosni su na svoju višestoljetnu povijest i bogat društveni i kulturni život kakav je zabilježilo rijetko koje hrvatsko selo. Tijekom godina u Virju djelovale su brojne kulturne, gospodarske, športske i razne udruge i društva, tiskale se...
Vaclav Aubrecht (5. V. 1869.) i Katarina Cihlarova (23. XI. 1874.) doselili su se iz Češke u potrazi za poslom. Vaclav je u Đurđevcu radio kao kobasičar (1895. – 1898.), a nakon toga vratio se u domovinu. U Đurđevcu mu...
Ferdo Rusan, umirovljeni časnik, ilirski i pučki pjesnik te domoljub, nositelj kulturnog, prosvjetiteljskog i gospodarskog života Podravine, rodio se 10. prosinca 1810. godine u Pavlin Kloštru. Njegov otac Josip Rusan bio je krajiški natporučnik iz Kalinovca, koji se 1814. preselio u...
