Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Starije generacije Đurđevčana sjećaju se imena Ivan Breko Davor, jer je prije 1990-ih današnja ulica Donji Brvci nosila njegovo ime. Riječ je o stolaru rodom iz Sinja (1914.), koji je u potrazi za poslom preko Hrvatskoga radiše isprva stigao u...
Josip Pleadin rođen je 3. rujna 1958. godine u Đurđevcu te je upravo zahvaljujući njemu Đurđevec vrlo dobro poznat svim hrvatskim i brojnim inozemnim esperantistima. Naime, Pleadin se od 1977. godine aktivno bavi esperantom, a iz njegovog su izdavačkog poduzeća...
Posjetili smo svestranog i vrijednog slikara Petra Topljaka u njegovom domu u Đurđevcu. Bilo je to početkom siječnja 2022. godine u danima kada je naš slikar navršio 74 godine života, ali i nekoliko dana poslije prve godišnjice smrti supruge Mire...
Ne zna se točno kad su Avirovići došli u Virje, ali su u njem prisutni od 18. stoljeća. Točnije, 1753. godine spominje se Teodor Avirović, a 1780-ih godina Nikola Avirović sa svojom obitelji. U prvoj polovici 19. stoljeća spominje se...
Boris Braun, posljednji član židovske obitelji Braun, rođen je u Đurđevcu 19. kolovoza 1920. godine. Dok je otac Šandor vodio obiteljsko poduzeće s velikim paromlinom, Boris je pred sam Drugi svjetski rat završio gimnaziju u Koprivnici. Dolaskom ustaša na vlast...
Prof. Viktor Pogačnik, političar, prosvjetni i socijalni radnik te prvi ministar u nekoj vladi iz Podravine, rođen je u Đurđevcu 2. prosinca 1874. godine. Pogačnik potječe iz obrtničke obitelji Valentina i Josipe Pogačnik rođ. Šavor. Gimnaziju je polazio u Zagrebu...
