Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Petar Šatvar i Ferdo Rusan

Nositelji hrvatskog narodnog preporoda dobrim su dijelom bili svećenici koji su kao najobrazovaniji dio stanovništva u to doba prihvaćali i širili preporodne ideje. Gotovo o svim svećenicima koji su djelovali u prvoj polovini i sredinom XIX. stoljeća imamo podatke da...

Stjepan Debeljak Bil (1908. – 1968.)

Stjepan Debeljak rođen je 20. prosinca / 19. kolovoza 1908. u Ferdinandovcu. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a strojobravarski zanat u Ferdinandovcu i Kalinovcu. Dvije godine radio je povremeno, a u listopadu 1927. godine zaposlio se u ložionici...

Đurđevečki trgovac Vatroslav Đumbir

Đumbir rođen je kao Ignac, a kako je porijeklom iz imućnije obitelji, zvali su ga po gospocki – Vatroslav. Budući da je u Varaždinu izučio za trgovca vratio se u Đurđevec gdje je vodio vlastitu trgovinu (1899.), a registar trgovaca...

General Stjepan pl. Prelogović iz Virja (1857. – 1926.)

Virje je stoljećima bilo u sastavu Vojne krajine i zahvaljujući toj činjenici iz tog je mjesta poteklo mnogo profesionalnih vojnika. Među njima je i general Stjepan Prelogović koji je rođen u Virju 24. prosinca 1857. godine. Potječe iz stare i...

Vitez Petar von Trezić (1818. – 1904.)

  U pitomom Čepelovcu je 13. rujna 1818. godine rođen carski i kraljevski major, vitez Petar von Trezić. Od običnog graničara (kakvi su stoljećima nicali i rasli diljem Podravine) Petar Trezić je vrlo brzo napredovao u vojničkog službi. Njegov najsjajniji...

Tiskar Miroslav Weiner u Đurđevcu

O đurđevečkom tiskaru Miroslavu Weineru danas vrlo malo znamo. Poznato je tek nekoliko podataka koji ne daju posve jasnu sliku njegova životopisa. O njem je prema sjećanjima pisao književnik Mato Kudumija u svojoj knjizi o Đurđevcu. Navodno se rodio u...

Etnografija i baština
Podravske širine