Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Podravsko je mjesto Virje čak nekoliko puta u svojoj povijesti stradalo u velikim požarima. Najveći požar koji je zahvatio Virje bio je 3. kolovoza 1863. godine. Požar je izbio rano poslijepodne, a zbog snažnog sjeverozapadnog vjetra koji je puhao toga...
Glavne gospodarske djelatnosti u Virju kao krajiškom naselju bile su u prošlosti (a pogotovo u 18. i 19. stoljeću) vezane za ratarstvo i stočarstvo. Obrada zemlje i uzgoj stoke, odnosno proizvodnja hrane krajišnicima ili graničarima koji su živjeli u kućnim...
Ignac Česi rođen je u Đurđevcu 27. srpnja 1914. godine u obitelji Josipa Česija i Kate Česi rođene Pranhardt. Česi je ostao zapamćen kao vrijedni đurđevečki glazbenik i dugogodišnji kapelnik puhačkog orkestra Dobrovoljnoga vatrogasnog društva u Đurđevcu. Česi je završio...
Primaljstvo je bilo specifično zanimanje koje je u prošlosti ženama nudilo afirmaciju. U svakom su naselju postojale samouke žene ili one podučene primaljskom zanatu koje su ženama svojim znanjima i iskustvom pomagale pri porodu i u slučaju smrtne opasnosti krstile...
Kao generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije poznati je teolog i publicist kanonik dr. Stjepan Bakšić dijelio sakrament svete Potvrde u podravskim župama 1963. godine. U Đurđevec je stigao 3. kolovoza gdje je toga i sljedećeg dana ispitivao potvrđenike i dijelio sakramente....
Krajiški časnik Ignjat/Ignac (Vatroslav) Čivić pl. Rohrski rođen je u Karlovcu 1802. godine u obitelji krajiškog časnika Ignaca i Franciske Čivić. Plemićki naslov stekli su njegov otac i stric, koji su izvojevali pobjedu u bitci kod mjesta Rohra 1809. godine....
