Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Kotarskoga predstojnika u Đurđevcu Stjepana Kenfelju Đurđevčani pamte samo po dobrome. U Đurđevcu je službovao od 1887. do kraja 1890. godine. Bio je glavni pokretač osnivanja Vatrogasnog društva (1890.) i njegov prvi nadvojvoda, te predsjednik mjesne čitaonice. Založio se za...
Jedan od virovskih župnika o kojem znamo najviše podataka je svećenik Martin Šantuš koji je živio u 19. stoljeću. Rođenjem Podravec ostao je vezan za Podravinu gotovo čitavo vrijeme svoje svećeničke službe, a posljednjih 15 godina života proveo je u...
Đuro Hodalić, poznati i ugledni veterinar, rođen je u Đurđevcu 22. ožujka 1900. godine u obitelji Josipa i Marije Hodalić rođene Markač. O njem se malo čulo, tako da ni mi nemamo odveć biografskih podataka, premda je za svoga djelovanja...
Martin Starčević rodio se 9. prosinca 1854. godine u Žitniku u Lici. Nećak je Ante Starčevića, „oca domovine“, te brat poznatih odvjetnika i saborskih zastupnika Mile i Davida. Izučio je za šumara u Križevcima na Gospodarsko-šumarskom učilištu. Kao šumar službovao...
Bačvar Valentin Pogačnik (1844. – 1944.) iz Đurđevca, rodom iz Slovenije, i Koprivničanka Josipa Pogačnik rođena Šavor (1854. 1925.) imali su sinove Viktora (1874. – 1945.), prvog ministra iz našega kraja, liječnika Daniela, i kćer Mariju (1876.), udanu Kolar. Daniel...
Svećenik Ivan Nepomuk Kenđelić rođen je u Đurđevcu 16. svibnja 1851. godine u obitelji Josipa i Ane Kenđelić rođ. Kolar. Njegov djed Antun Kenđelić bio je crkveni starješina i zvonar u Đurđevcu sredinom 19. stoljeća pa je obitelj očito bila...
