Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Virovsko nakladništvo ima bogatu tradiciju i povijest koja je neprestano prisutna od 1890-ih, tako da Virje posjeduje pozamašni knjižni fond na kojem mu mnogi mogu pozavidjeti. Ujedno je dobar pokazatelj da se i jedna mala sredina može posvetiti ovom vidu...
Među one samozatajne ljudi koji su stvarali u miru i osami pripada i Josip Široki Baček, koji je rođen u Virju 8. ožujka 1882. godine. Čudni su bili njegovi životni putovi. Širokome je još kao dječarcu iz siromašne obitelji i...
Raspela koja se nalaze postavljena uz prometnice potječu uglavnom iz 19. stoljeća i odraz su privrženosti ljudi nekoga kraja svojoj vjeri. Mjesta na kojima su takva raspela postavljena nisu slučajno odabrana. Najčešće je to na raskrižjima putova ili na mjestima...
Ivan Peroković rođen je u Đurđevcu 24. lipnja 1903. godine od oca Ivana Perokovića i majke Ane Peroković rođene Ščuka. Nakon osnovne škole u Đurđevcu studirao je šumarstvo u Austriji i na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1929....
Smatramo da nije potrebno govoriti tko je Davor Pavuna. Neki možda i ne znaju da je Pavuna rođen u Koprivnici, no on je zapravo nesuđeni Đurđevčan. Naime, Stanka i Hrvoje Pavuna, Davorovi roditelji, živjeli su i radili poslije Drugoga svjetskog...
Dr. Bernard Horetzky vezan je uz Pitomaču, gdje je od 1. rujna 1900. do kraja 1905. godine radio kao općinski liječnik. Navodno je rođen u Malom Bukovcu kod Ludbrega 1868. godine. Prije Prvoga svjetskog rata bio je kotarski liječnik u...
