Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Šumar Đuro Ivandija (1820. – 1899.)

Nadlugar Đuro (Juraj) Ivandija rođen je 3. travnja 1820. u Đurđevcu u mnogobrojnoj graničarskoj obitelji Mije i Roze Ivandija rođene Kucel. U Đurđevcu se 1844. godine vjenčao s Jelom Mihinić rođenom Grdenić, udovicom Đure Mihinića, i u tome braku rođeni...

Franjevac Paškal (Vjekoslav) Cvekan (1913. – 1998.)

Pisac, povjesničar i teolog, franjevac Paškal Cvekan rođen je u Ferdinandovcu kao Vjekoslav Cvekan 25. svibnja 1913. godine gdje je polazio pučku školu. Otac Lovro umro je relativno rano, a majka Klara bila je Đurđevčica, djevojački Pavec. Požrtvovnošću i velikom...

Plemićka obitelj Budor

Budor je plemićka obitelj čiji su članovi pripadali hrvatskom, slavonskom i ugarskom nižem plemstvu. Povijest obitelji možemo pratiti od XIII. stoljeća. Budori potječu vjerojatno iz ugarskog dijela kraljevstva (Vespremska županija) odakle su se u XIII. st. preselili u Slavoniju (Križevačka...

Svećenik Petar Lovašen 1937. – 2014.

Petar Lovašen rođen je u Đurđevcu 25. svibnja 1937. godine od oca Franje i majke Marije rođene Zobunđija. Osnovnu školu završio je u Đurđevcu, a daljnje školovanje nastavio je u Zagrebu gdje je završio Bogoslovni fakultet. Zaređen je 1. srpnja...

Đurđevečki pravnik Matija Vedriš (1875. – 1930.)

Poznata đurđevečka obitelj Vedriš porijeklom je iz Novigrada. Matija Vedriš rođen je 16. veljače 1875. godine u Novigradu, ali se kao dijete doselio s ocem Matejom i majkom Marijom rođ. Filipčić u Đurđevec. Gimnaziju pohađao je u Bjelovaru i Zagrebu,...

Prof. dr. Ivo Matoničkin (1915. – 2008.)

Poznati hrvatski zoolog i hidrobiolog prof. dr. Ivo Matoničkin, iznimno cijenjeni znanstvenik zbog vrlo plodnog rada na području hrvatske i svjetske znanosti, rođen je 5. lipnja 1915. godine od majke Marije rođene Štauber (1894.-1969.) i oca Mije Matoničkina (1887.-1976.). Braća...

Etnografija i baština
Podravske širine