Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Iznad sela Čepelovca nedaleko Đurđevca već jedno i pol stoljeće stoji dvor Barnagor. Izgradio ga je 1867. godine vitez Petar von Trezić (1818. – 1904.) koji je ondje stanovao sa svojim potomcima koji su baštinili dvor sve do pred kraj...
Ivan Šabarić rođen je u Đurđevcu 3. svibnja 1895. godine od oca Petra Šabarića i majke Rozalije Šabarić rođ. Batak koja je umrla samo nekoliko mjeseci nakon Ivanova rođenja. Šabarić je za svećenika zaređen na Petrovo 1921. godine. Kao kapelan...
Učitelj Đuro Sedmak rođen je u Đurđevcu 14. travnja 1837. godine u obitelji Josipa i Katarine Sedmak rođ. Petrinić. U rodnom Đurđevcu započeo je školovanje 1844. godine, a 1855. godine već je podučavao druge (imao je tada 18 godina). Početkom...
Vrhovni kapetan Hrvatske i Slavonske krajine Ivan Lenković je u jednom izvještaju iz 1563. godine iznio ocjenu glede obrane Podravine pred Osmanlijama i ponudio nova obrambena rješenja. Dao je prijedlog kralju Ferdinandu da se stara utvrda u Đurđevcu, a isti...
Dragutin Vunak rođen je 9. veljače 1925. godine u Pitomači, a djetinjstvo je proveo kod tece Korenove u Đurđevcu. Vunak je bio poznati hrvatski redatelj i scenarist, pripadnik Zagrebačke škole crtanog filma. Bavio se režiranjem crtanih filmova od kojih su...
Prezime Dolenčić ukazuje na to da su njegovi imatelji porijeklom iz Dolenjske u Sloveniji. Dolenčiće u Đurđevcu danas znamo kao licitare, premda su krajem 18. stoljeća došli u Đurđevec kao lončari. Stjepan Dolenčić rođen je u Đurđevcu 20. kolovoza 1861....
