Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Hajduković je jednu svoju pjesmu posvetio hrvatskome rodoljubu svećeniku Vjekoslavu Hegediću, koji je 1897. godine na izborima pobijedio mađarone te je većinom glasova Podravaca izabran u Hrvatski sabor. Na spomen svoje pobjede školovao je dva dječaka iz Đurđevca, buduća svećenika:...
Marko Vidaković, hrvatski arhitekt, urbanist i publicist, nije rođeni Podravec, ali je dao svoj doprinos Đurđevcu i Podravini gdje je proveo izvjesno vrijeme istražujući za potrebe svoje doktorske radnje. Radnju naslova „Analiza strukture i predlog za regulaciju podravskog Đurđevca“ napisao...
Virovsko nakladništvo ima bogatu tradiciju i povijest koja je neprestano prisutna od 1890-ih, tako da Virje posjeduje pozamašni knjižni fond na kojem mu mnogi mogu pozavidjeti. Ujedno je dobar pokazatelj da se i jedna mala sredina može posvetiti ovom vidu...
Jedan od gotovo potpuno zaboravljenih đurđevečkih umjetnika je Stjepan Stankir (1937.-2003.). Rođen je u Đurđevcu 13. kolovoza 1937. godine u seljačkoj obitelji Đure i Marije Stankir na Novom Selu, u Jelačićevoj ulici. O njegovu životu i stvaralaštvu nema mnogo objavljenih...
Kušec spada među ljude koji su kratko živjeli i djelovali u Đurđevcu, pa se o njem i ne zna previše. Njegovi biografski podatci svode se isključivo na sjećanja koja je u svojim knjigama zabilježio pisac Mato Kudumija. Prema nekim neprovjerenim...
Prezime Polansky nije starosjedilačko prezime u Đurđevcu. Alojzij (Vjekoslav) Polansky živio je u Đurđevcu oko pet godina, od 1897. do 1902. godine. Radio je kao sudbeni pristav u kotarskom sudu, a poslije toga bio je kotarski sudac, ali ne znamo...
