Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jendrašinčec je rođen u Svetoj Jani 19. listopada 1877. godine. Nižu i višu pučku školu polazio je u Virju. Budući da je bio odličan đak iz siromašne obitelji, njegovo je daljnje školovanje isprva pomagao veletrgovac Juraj Ružić iz Rijeke, a...
Smiljka Janaček – Kučinić rođena je u Đurđevcu 20. ožujka 1940. godine u uglednoj đurđevečkoj obrtničkoj obitelji. Osnovnoškolsko obrazovanje stekla je u rodnom Đurđevcu, a gimnazijsko u Koprivnici. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1965. godine diplomirala...
Dragutin Brumec, svećenik i jedini salezijanac iz Đurđevca, rođen je 30. rujna 1896. godine kao Karlo Konrad, od oca Tome Brumca, ljekarnika, i majke Amalije (Ljubice) rođene Kirnbauer. Obitelj Brumec nije porijeklom iz Đurđevca. Tomo Brumec je kao ljekarnik radio...
Obrtnik Janko Šante (Kerestur / Ugarska, 18. XII.1862. – Đurđevac, 10. IX. 1929.) doselio se u Đurđevec najkasnije 1886. godine u potrazi za poslom, te se prizetio kod Ane Piškoraš (1853. – 1903.). Tri mjeseca nakon njezine smrti oženio je...
Josip Grivić rođen je 16. ožujka 1946. godine u Novom Virju od roditelja Mate Grivića i Marije rođene Podravec. Osnovnu školu polazio je u Drenovici, a 7. i 8. razred u Zagrebu. Prva dva razreda gimnazije svršio je u Osijeku,...
Prvi predsjednik Gradskog vijeća grada Đurđevca bio je Željko Šikulec koji je ostavio značajan trag u društvenom, kulturnom i političkom životu sredine u kojoj je živio i radio. Željko Šikulec rođen je u 19. listopada 1952. godine u Medvedički (Novo...
