Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Časna sestra Agnezija rođena je u Ferdinandovcu 12. lipnja 1915. godine kao Marija Pantelić. Poznata je kao vrsna filologinja i paleoslavistica. Njezino je djelovanje današnjoj široj javnosti potpuno nepoznato zahvaljujući njezinoj samozatajnosti, a ponajviše ignorantskom odnosu komunističkih vlasti prema katoličkim...
Oskar Piškorić bio je svestrana osoba; završio je studij šumarstva, bio je profesor, povjesničar, kroničar, enciklopedist, te istaknuti katolički laik. Rodio se u Đurđevcu 29. studenog 1909. godine od oca Stjepana i Marije Piškorić rođene Moslavec. Otac je bio vinogradar...
Razgovori oko pokretanja pogona zagrebačke tekstilne industrije Pobjeda započeli su u Virju početkom 1961. godine između rukovodstva Pobjede i Narodnog odbora općine Virje (NOO). Dogovorena je gradnja proizvodnih hala i postavljanje 240 tkalačkih razboja. Planirano je zapošljavanje 450 radnika u...
Jedan od manje poznatih Đurđevčana je Josip Cikoš koji je rođen u Đurđevcu 21. ožujka 1914., a život je završio u Calgaryju u dalekoj Kanadi 31. srpnja 1980. godine. Otac mu je Virovec Josip Cikoš, žandarmerijski poručnik, a majka Petronila...
Ivan Jendrašić rođen je 15. kolovoza 1934. godine u obitelji Franje i Ane Jendrašić rođ. Horvat. Živio je i radio u Đurđevcu gdje je bio poznat kao vješt majstor koji se bavio izradom uporabnih i umjetnički oblikovanih predmeta od drveta....
Marijan Jergović rođen je 9. srpnja 1938. u Pitomači. Gimnaziju je svršio u Virovitici, a Medicinski fakultet u Zagrebu, gdje je specijalizirao internu medicinu 1976. godine. Kao liječnik radio je u Đurđevcu, Virovitici i Pitomači. U dva je navrata bio...
