Akademski kipar Marijan Glavnik (1950. – 2017.)

Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...

Licitarski kalupi

Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....

„Kredenec“

Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...

„Rašek“ / motovilo

Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili.  Podosta je takvih predmeta služilo je u...

Picoki u pjesmi Bore Pavlovića (1964.)

Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...

Podravina u zapisima osmanskoga putopisca Evlije Čelebija

Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...

„Marof“

U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...

Zavičajna povijest
Znameniti podravci

Liječnik dr. Božidar Orešković (1925. – 2020.)

Đurđevčan Božidar Orešković, doktor medicine, primarius i internist, rođen je 27. studenog 1925. godine u Đurđevcu. Pučku školu polazio je u Đurđevcu (1932. – 1936.), gimnaziju u Varaždinu (1936. – 1944.), te Medicinski fakultet u Zagrebu (1944. – 1951.). Nakon...

Velimir Piškorec: “Georgiana” (2005.)

Jedno od ključnih djela za poznavanje povijesti grada Đurđevca, te o govoru i mentalitetu stanovnika Đurđevca je knjiga prof. dr. sc. Velimira Piškorca pod naslovom Georgiana. Podnaslov knjige približava nam njen sadržaj: rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hvatskokajkavskoj...

Slikar Josip Fijucek (1950. – 2013.)

Josip Fijucek rođen je u Đurđevcu 18. prosinca 1950. godine od oca Valent Fijuceka i majke Marije Fijucek rođene Fusić. U Zagrebu je izučio posao VKV montera centralnog grijanja. U struci je radio do 1984. a potom u poduzeću Velebit...

Mijo Vrbančić (1928. – 2012.)

U Đurđevcu je 24. rujna 1928. godine rođen Mijo Vrbančić, prvi ravnatelj đurđevečke gimnazije. Roditelji su mu bili Antun (koji je umro već 1932. godine) i Klara rođ. Štefanec. Oženio se Terezijom Lovašen i bio je otac dvije kćerke. Mijo...

Grom ubio goste na svatovima u Virju 1763. godine

Vrlo neobičan i tragičan događaj zabilježen je u Virju u svibnju 1763. godine. Kada su se 14. svibnja 1763. godine u Virju vjenčali Pavao Vlahović i Marija Glavanđa na proslavi vjenčanja sakupili su se njihovi rođaci i drugi uzvanici. No,...

Učitelj Stjepan Benkek

Učitelj Stjepan Benkek rođen je u Virju 7. kolovoza 1868. godine kao sin učitelja Đure Benkeka (rođen 1837.) i supruge mu Karoline Benkek rođ. Kečkeš. Otac Đuro Benkek službovao je kao učitelj u Rači. Stjepan Benkek školovao se Zagrebu gdje...

Etnografija i baština
Podravske širine