Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Blaž Varga-Lukač rođen je u Virju 1. veljače 1890. godine, dakle nekoliko dana prije spomendana svetog mučenika Blaža. Roditelji su mu bili Mijo i Marija Varga-Lukač rođ. Benkek. Svećenikov otac Mijo rođen je 1864. godine u obitelji Josipa i Ane...
Milan (Emil) Pintar, ugledni đurđevečki šnajdar (krojač), rodio se 18. rujna 1876. godine. Pintar je bio svestran čovjek. Po svemu sudeći posjedovao je organizacijske sposobnosti. Bio je član upravnog odbora Saveza Hrvatskih obrtnika u Đurđevcu, predsjednik nogometnog kluba Graničar (1921....
Mijo Šandrovčan rođen je 1. siječnja 1910. godine u Budančevici u seljačkoj obitelji. Nakon osnovnog školovanja u Kloštru Podravskome u Zagrebu je svršio klasičnu gimnaziju, a zatim se 1931. godine upisao na Šumarski fakultet u Zagrebu. Nakon završenog studija 1936....
Zvonko Lovrenčević iz Bjelovara bio je veoma povezan s Podravinom. Od 1918. do 1926. godine polazio je školu u Đurđevcu, gdje mu je otac službovao kao kotarski pristav, a poslije Drugoga svjetskog rata prikupljao je i zapisivao narodno blago istražujući...
Đurđevečka obitelj Zobunđija u XIX. je stoljeću dala nekoliko šumara i učitelja. Među njima je bio učitelj Martin Zobunđija koji je rođen je kao sin krajiškog kaplara Mije i Marije Zobunđija rođ. Hodalić u Đurđevcu 1838. godine. Pučku školu je...
Franjevac Silvestar (Ivan) Zubić jedan je od brojnih svećenika i redovnika koji su poratnih godina pretrpjeli lažne optužbe i iskusili komunističku robiju isključivo zbog svećeništva i djelovanja tijekom Drugoga svjetskog rata. Zubić rodio se 29. travnja 1909. godine u Đurđevcu....
