„Jegede“ / violina


Jegede, hegede, violina, gudački je instrument s četiri žice. Jegede se sastoje od tijela (gornja i donja ploča, obod, konjić, dušica, žičnjak), vrata, glave u obliku puža s četiri vijka, i gudala. Gudalo se sastoji od struna konjskog repa, a radi ugodnijeg zvuka na nj se nanosila kalafujna (kolofonij). Porijeklom je iz Italije, pa su stoga Talijani zasluženo najpoznatiji njeni graditelji (Stradivari, Amati, Guarneri, Gagliano…). Violina je postala omiljeno glazbalo europskog plemstva u 16. stoljeću, a kod nas su po igrajnu v jegede oduvijek bili poznati Romi. Tako su, primjerice 1896. godine, mađarski Romi iz Baboče (Babócsa) svirali zabave u Đurđevcu.

Fotografiju snimio D.N.

Domaći Romi, uglavnom Drobni kovači i Koritari, svirali su u svatovima i na veselicama. Stariji se sjećaju Radelića iz Pitomače, preštimanih mužikaša, a spominju i braću Markino Cigana i Vendela, Koritare, koji su svirali širom Podravine. Jedan izvor govori da je Cigan Markina Čonhaš 1930-ih svirao kod nekog licitara na proščenju na Molvaj. U svakom su sviračkom sastavu Romi jegedaši (violinisti) nastojali biti vođe, pa je rijetko gdje zabilježeno više od jednog Roma u sastavu. Kod nas su se jegede pojavile u drugoj polovici 19. stoljeća, isprva u paru s dudašom, a potom u glazbenim sastavima zvanima jegedaši. Takav su sastav sačinjavali prva violina (primaš; dva svirača), druga violina kontrašica (kontrača), bajs i cimbule. Dolaskom tambure u ove krajeve pojavljuju se tamburaši kod kojih je violinu kontrašicu zamijenila tambura kontrašica (bugarija), tako da je u tom sastavu svirala još i bisernica, berda i violina. Domaći jegedaši nisu bili profesionalci, nego priučeni pojedinci koji su se time bavili prema potrebi. Takvih sastava je bilo veoma mnogo, skoro svaka ulica po jednog, a najpoznatiji su bili Ružiči, Vugrinci, Šandori, Majetiči, Gašpariči, Koreniči, Markovice, Pacuri, Šuvaki, Ređepi, Horvati, Čobače, Zobunđije, Steklari i drugi. Melodijama koje su svirali, jegede su davale poseban prepoznatljiv prizvuk, taj „plačljiv“ ton odsviran na nemušto ugođenim žicama, koji je kao takav obilježio podravsku narodnu glazbu.

 

 

 

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine