Krava u frazeologiji đurđevečkoga kajkavskoga govora


Đurđevčanima su prilikom tvorbe brojnih uzrečica i poslovica često poslužile domaće životinje s kojima su svakodnevno živjeli. Jedna je od njih i krava. Bilo je to i za očekivati jer su u svome bližem okruženju pronalazili nadahnuće za stvaranje frazeoloških oblika kako bi na slikovit način opisali svoje razne postupke, ponašanje, izgled, i slično. Evo nekih pribilježenih, znanih i i onih pomalo zaboravljenih. Danas tek pojedincima padnu na pamet:

bečati kak krava za teletom – glasno plakati

gledeti kak tele v nova vrata – začuđeno gledati

imati jezika kak krava repa – biti brbljav; imati dugačak jezik

i tele bi f krave obrnol – jako je snalažljiv, spretan

kaj da se je vol poscal – neravan, krivudav

otegnoti se kak krava na žleb – zauzeti puno prostora

pasati kak krave sedlo – ne pristajati komu što, loše stoji komu što

počesati se kajdar te je telička zalizala – zalizati kosu

razmetati se kak Blaževa Repula dok se je z Milavom bola – narogušiti se, biti spreman na sukob

zgožvan kodar ga je krava skosala – jako izgužvan; neuredan

kam krava tam i tele – kamo jedan tamo i drugi koji je manje važan

čija krava onoga i tele / čije tele onoga i vože – kamo sve tamo i ostatak

krava se doji čez zobe – rastrošnost

kravo za opravo, tele za cipele – rastrošnost

 

 

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine