folder  Kategorija: 

Ukupno:


Hungarizmi u đurđevečkom govoru

Đurđevečki govor obiluje posuđenicama iz različitih jezika s čijim su govornicima Đurđevčani dolazili u doticaj tijekom proteklih stoljeća. Najbrojniji su germanizmi, odnosno posuđenice iz njemačkog jezika. To je razumljivo jer je Đurđevec nekoliko stoljeća bio u sastavu Vojne krajine gdje...

„Zuha Reka“ – gradina u Sirovoj Kataleni

O postojanju neke utvrde u Sirovoj Kataleni piše Zvonko Lovrenčević 1985. godine: Južno od crkve u Sirovoj Kataleni na plodnoj ravnici zvanoj Grmulica zapažaju se tragovi velikog naselja. U središtu mu je svakako bila kružna utvrda opkoljena sa dva ili...

Braunova pustara

Riječ je o posjedu židovske obitelji Braun na Đurđevečkim peskima. Braunovi su pijeske kupovali u više navrata, u vrijeme kada ih se moglo kupiti za samo jednu forintu po jutru. Posjed od 153 jutra služio im je u različite svrhe....

„Cucek“ / pas

Cucka svakako možemo uvrstiti među naše domaće životinje koje su služile čovjeku, i s kojima je odvajkada drugovao, za razliku od današnjega kojeg smatraju kućnim ljubimcem. Nekad cucek nije bio ljubimac, nego je bio od koristi, poslušan i vjeran. Čuvao...

„Komesarnica na Ledinaj“ u Đurđevcu

Stariji se Đurđevčani zasigurno sjećaju komesarnice na Ledinaj u Đurđevcu, ali malotko pojmi što spomenuta riječ predstavlja i čemu je komesarnica služila. Riječ je o omanjoj zgradi na bivšemu stočnom sajmištu. Komesarnica dolazi od kajkavskog glagola komeserati, što znači ovjeriti,...

Stare dječje brojilice

Brojilice su kratke dječje pjesme koje se recitiraju u jednom tonu. Lako se pamte, imaju ritam, i melodične su. Svrstavamo ih u usmenu narodnu književnost. Djeca su se njima često služila u svakodnevnoj igri kada je trebalo odabrati tko će...

Stella (Marija) Horvat, časna sestra i pjesnikinja

Osim Ivana Goluba, svećenika i pjesnika, Kalinovac ima i pjesnikinju – časnu sestru milosrdnicu Stellu (Marija) Horvat, o kojoj se danas vrlo malo zna. Marija Horvat rođena je 28. rujna 1879. godine u Kalinovcu od oca Đure Horvata i majke...

„Pri Ružalije“

Brojni su mjesni nazivi za pojedine dijelova đurđevečkoga naselja. Predio Pri Ružalije imenom i sam govori da je riječ o sv. Rozaliji, odnosno kapeli posvećenoj dotičnoj svetici. Na istome mjestu, to jest u Ulici Đure Basaričeka, istoimena kapela i danas...

Berba kukuruza

U listopadu, kada bi otvrdnuli kukuruzni klipovi, slijedila je berba kukuruza. Berači bi se kolima uputili u polje, privezali konje uz kola i prionuli berbi. Nekad su se klipovi brali ručno. Dlanom i prstima lijeve ruke obuhvatila se stabljika (betvo)...

„Kajnur“ / jastreb

U kajkavskom govoru Đurđevčana kajnur predstavlja jastreba kokošara (Accipiter gentilis L.). No, pod istim imenom podrazumijevaju se i sve ptice sokolovke obitavajuće na našem području. Ovdašnji ljudi nisu dolazili u doticaj s jastrebom kokošarom, jer ga se rijetko vidi. Međutim,...

“Kanapej” / drvena klupa s naslonom

Pokućstvo krajiških seljačkih zadružnih kuća bilo je jednostavna oblika i izrade, sklepano od teških čvrstih dasaka i bez ikakva ukrasa, osim djelomično na naslonu stolca. Klupe za sjedenje sastojale su se od obične daske s četiri usađene štapaste noge. U...

„Robec“ i „šamija“

Najvažniji dio tradicijske ženske odjeće svakako je oglavlje, u koje spada poculica i rubac, odnosno marama. Nošenje rupca mijenjalo se promjenom statusa žene ili je pak označavalo određene trenutke u životu, žalost, na primjer. Vrstom rupca određivala se i dob...

Učitaj još
Podravske širine