folder Kategorija:
Ukupno:
Pokrivanje kose, odnosno glave udanih žena smatra se praslavenskim običajem. Ono je imalo magijsko značenje da, kosu kao izvor životne snage, treba skrivati od zlih sila. Djevojčice i djevojke nisu pokrivale glavu, osim prilikom obavljanja kakvih poslova kod kuće ili...
U zimi, kada nije bilo radova u polju (od kasne jeseni do ranog proljeća), žene su obično prele, tkale i vezle. Tkalo se na tkalačkome stanu, odnosno naredu, koji se nalazio u velikoj sobi. Istkano se platno izrađivalo od konoplje...
Naši vjerni kolekcionari prikupili su već zavidan broj starih fotografija iz prošlosti Đurđevca. Razumljivo je da je na puno njih vrlo teško prepoznati prikazane ljude, ili odrediti mjesta, zbivanja i godine nastanka. Jednu takvu dobili smo od kolekcionara Martina Mahovića...
Osim osnovnog sadržaja, u rječniku su navedeni i frazemi i sveze riječi. Frazemi se navode na kraju leksikografskog članka. Označeni su grafičkim znakom ■. Navedenim su znakom označene frazeološke sveze u širem smislu te se, osim frazema u užem smislu,...
U starim tradicijskim drvenim kućama pokrivenima z ritkom (slamom) jelo se pripremalo na jognišču (ognjištu). Ognjište bilo je smješteno u kutu kuhinje na povišenom dijelu od ilovače ili opeke (komin), na kojem je gorjela vatra. Za vrijeme Vojne krajine vlasti...
Često znamo čuti kako su zime u prošlosti bile oštrije i s puno više snijega negoli danas. Promjena klime svakako je utjecale na razilaženja između stvarnih i očekivanih vremenskih prilika s obzirom da nas na zimu podsjećaju i nazivi tzv....
Radoševići nisu izvorni Đurđevčani, već doseljenici. Kovač Đuro Radošević (1837. – 1910.) doselio se u Đurđevec vjerojatno u potrazi za poslom. Ne zna se odakle, a budući da mu je supruga Uršula rodom iz Liča u Primorju, možemo pretpostaviti da...
Močvara koja se protezala uzduž Đurđevečki peskov, od Molva do đurđevečke utvrde, zvala se Matočina a ona oko Staroga grada močvara Za gradom, kako stoji na starim kartama. U nje su se slijevali potoci s Bilogore; Hotova i Svetojanski. U...
Đurđevčanima je današnja Istarska ulica poznatija po nazivu Benkov sokak. Ime joj potječe od obitelji Benko koja je na početku te ulice, s desne strane, imala posjed od oko 3 katastarska jutra. Zbog velikog broja članova velika zadruga Benko s...
Seljački pokret bio je duboko ukorijenjen u Podravini s obzirom da je ovdje Stjepan Radić imao veliku podršku već pri osnivanju Hrvatske pučke seljačke stranke 1904. i 1905. godine. Stoga su i mnoge organizacije koje su djelovale u okrilju te...
Đurđevec je u prošlim stoljećima imo privlačnu moć za doseljavanje obrtnika. Među obrtnicima koji su doselili u Đurđevec u drugoj polovini XIX. stoljeća bio je i Janko Drakšić. On je bio klobučarski majstor rođen u Vijencu, župa Cerovec u Sloveniji....
Do 1980. godine sve javne priredbe i svečanosti u Đurđevcu održavale su se u velikoj sali Zadružnoga doma. Tada su općinske vlasti donesle odluku o gradnji zgade doma kulture. Otvorenje doma upriličeno je 29. studenoga 1980. godine, na ondašnji praznik...