folder  Kategorija: 

Ukupno:


Opis i rječnik đurđevečkoga govora / deminutivi

Dosad smo vam pisali o imenicama, glagolima i pridjevima đurđevečkoga govora. Iz tvorbe riječi ovaj put izdvajamo tvorbu deminutiva (umanjenica) koji se, kao što je poznato, vrlo često rabe u svim  kajkavskim govorima. Deminutivi često imaju dodatna, emotivna i ekspresivna...

Etnografsko-muzejska zbirka u Kalinovcu

Nastojanjem Mjesne zajednice sela i marnih učitelja tadašnje područne škole u Kalnovcu pokrenuta je akcija osnivanja muzejske zbirke. Zbirka je osnovana 9. svibnja 1971. godine odlukom Savjeta Mjesne zajednice, a osnovan je i odbor koji će obavljati pripreme i upravljati...

Odlikovanje vojnika Baltazara Štefanića u Velikome ratu (1915.)

Tijekom Velikoga rata hrvatski je tisak podosta pisao o ratnim zbivanjima i sudbinama hrvatskih vojnika koji su se borili kao pripadnici vojske Austro-Ugarske Monarhije. Ovom prilikom prenijeti ćemo tekst o odlikovanju vojnika Baltazara Štefanića iz Đurđevca, objavljen u zagrebačkom Ilustrovanom...

„Odalka“ – hodalica za djecu

Odalka (hodalica) za djecu neizostavno je današnje pomagalo u odgoju djeteta koje mu omogućuje naučiti hodati. Mnogi bi danas pomislili da takvih pomagala nekad uopće nije bilo. No, varaju se. One su se tada itekako upotrebljavale. Doduše, tada nije bilo...

Biskup Đuro Kokša (1922. – 1998.)

Zagrebački pomoćni biskup mons. Đuro Kokša koji je zapamćen kao vrijedni svećenik, učeni teolog, povjesničar, književnik, kolekcionar, nadasve erudit i promicatelj hrvatskih kulturnih vrijednosti rođen je u Molvama 17. svibnja 1922. godine. Potječe iz obitelji Petra i Marije Kokša rođ....

Orgulje u Đurđevcu

Najstariji podatak o orguljama u Đurđevcu nalazimo u zapisniku kanonske vizitacije iz 1733. godine. Tada se spominje Josip Cvetković koji je u Đurđevcu obavljao službu učitelja, orguljaša i zvonara. Od tada su u đurđevečkim župnim crkvama orgulje stalni dio inventara,...

Svećenik Stjepan Topolčić

Iz stare đurđevečke obitelji potječe svećenik Stjepan Topolčić koji je rođen u Đurđevcu 23. studenoga 1886. godine. Roditelji Marko Topolčić (1845.-1925.) i Ana Topolčić rođ. Kovačić (1845.-1916.) su osim Stjepana imali još sedmero djece. Stjepan je školovanje započeo u rodnom...

„Pajni“ na Đurđevečkim peskima

Krajolik đurđevečke Podravine obiluje prirodnom raznolikošću kao malo koje područje u Hrvatskoj. Na ovako malom prostoru nalazimo pijesak, močvarne terene, šume, polja i brojne vodotoke. Ovaj put riječ je o prirodnom fenomenu zvanom pajn. Đurđevčani su pajnima nazivali jame među...

Sudbeni službenik Andrija Ormuž (1875. – 1952.)

Andrija Ormuž rođen je od oca Ivana Ormuža i majke Ane Ormuž rođene Ljubić u Novigradu 6. studenoga 1875. godine. U Đurđevcu se zatekao 1907. godine kao podvornik kotarskoga suda, kada je postao sudbenim kancelistom i poslan na svoju prvu...

Štovanje svete Elizabete u Podravini

U prošlosti je Elizabeta bilo jedno od čestih ženskih imena u Podravini. Relativno često nadijevanje tog imena djevojčicama na krštenju treba zahvaliti raširenosti štovanja svete Elizabete u Podravini. Kako je spomendan svete kraljice Elizabete u mjesecu studenom tako su ovo...

Općina Đurđevec za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije

Nekadašnji kotarevi za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije sastojali su se od  općina. Općinom upravljalo je općinsko vijeće ili poglavarstvo na čelu s predsjednikom. Predsjednik birao se putem natječaja, pa je bio čest slučaj da je predsjednikom postao stranac. Tako je Đuro...

„Hebd“ / abdovina

Abdovina ili hebd (Sambucus ebulus L.), kako ju zovu Podravci, zeljasta je biljka do dva metra visoka. Raste na vlažnim mjestima uz rubove šuma i putove, te na šumskim čistinama. Listovima nalik je bazgi, a bijeli ili ružičasti cvjetovi  sakupljeni...

Učitaj još
Podravske širine