folder  Kategorija: 

Ukupno:


„Zelejnak“ i kiseljenje „zejla“

Zelejnak je obična drvena kaca namijenjena samo za kiseljenje zejla (kupusa). On se ni po čemu nije razlikovao od obične kace, a da bi poslužio za kiseljenje uz njega je bio potreban i veliki drveni šaraf za pritezanje i stiskanje...

Smolarenje borovih stabala na Đurđevečkim peskima

Mlađim generacijama manje je poznato da je jedan od vidova iskorištavanja borove šume Đurđevečkih pijesaka bilo i smolaranje. Smolarenje je postupak dobivanja smole iz drveta bora, odnosno smolnih kanala zvanih smolenice. Izlučeni nusproizvodi (monoterpeni, diterpeni, kolofonij) iz smole upotrebljavali su...

Rad Aleksandra Freudenreicha u Đurđevcu

Nekoliko desetljeća nakon izgradnje župne crkve svetog mučenika Jurja u Đurđevcu dograđena joj je s južne strane svetišta tzv. zimska kapela. Naime, 1965. godine zahvaljujući novčanim sredstvima koje je općina u Đurđevcu isplatila Župi za zemljište oko župnog dvora oduzeto...

Svećenik Ferdinand Kubović (1870. – 1918.)

Svećenik Ferdinand (Ferdo) Kubović zbog više činjenica može biti zanimljiv Podravcima. Naime, dvije njegove najdulje svećeničke službe vezane su za Đurđevec i Ferdinandovec, pa možemo zaključiti da je ovaj rođeni Đakovčanin u ovome dijelu Podravine proveo 18 godina službe. Bile...

Veleposjednik Martin Peršić (1834. – 1892.)

Peršići starosjedioci bili su mnogobrojni u Đurđevcu, ali su izumrli. Jedan od starih Peršića bio je i Martin Peršić, koji se rodio u Đurđevcu 11. studenoga 1834. godine. Po zanimanju bio je kotarski pristav i po svemu sudeći službovao je...

Kanonik Matija Belobrk (1791. – 1877.)

Rođen je u Đurđevcu 18. studenoga 1791. godine od roditelja Ivana i Magdalene Belobrk rođ. Majstor koji su vjenčani 22. siječnja 1775. godine u Pitomači gdje je Magdalena i rođena. Školovao se u Zagrebu gdje je primio tonzuru i četiri...

Mrtvačnica u Đurđevcu

Pogrebni ili sprovodni običaji u ovim se krajevima nisu u mnogome promijenili u posljednjih nekoliko stoljeća. Dakako, razlike proizlaze iz novosti u svakodnevnome životu kao što je primjerice način odijevanja pokojnika i mjesto umiranja. Naime, zbog velike smrtnosti djece i...

Dijelovi pluga

Do pred kraj 19. stoljeća Podravci su orali drvenim plugovima koji su plitko ulazili u tlo tako da zemlju nisu mogli dovoljno preokrenuti, pa je takvo tlo izgledalo kao išarano. Tada su se pomalo počeli upotrebljavati i željezni plugovi. To...

„Kukruzijne“

Nekad je u jesen nakon ručno pobranog kukuruza ostalo stoječe kukruzijne. Ono se danas zaorava. Budući da Podravcima nikaj neje išlo po kvaru kukuruzovina se je sjekla u snopove otprilike po dvadesetak kukruzin (stabljika) i vezala pojasevima od ražene slame....

Tenis u Đurđevcu

Od športskih aktivnosti u prvoj polovici 20. stoljeća najznačajniji je bio nogomet, a u okviru športskog društva Graničar povremeno su djelovale kuglačka, biciklistička, stolnoteniska i šahovska sekcija. Međutim, osim ovih sportova zabilježen je i tenis. O igranju tenisa u Đurđevcu...

Đurđevački vjesnik

Virje jedno je od rijetkih malih mjesta s bogatom tradicijom novinskog izdavaštva još od kraja 19. stoljeća. No, i u Đurđevcu su u dva navrata izlazile lokalne novine. Osim Podravca, koji je izlazio 1990-ih, prve novine pojavile su se 1952....

„Sečkara“

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća intenziviranjem poljoprivrede uvode se na seoska gospodarstva razni strojevi; željezni plugovi i drljače, sijačice na konjski pogon, vjetrenice, trijeri… Jedan je od njih i sečkara (sječkara) koja je služila za sjeckanje zelene hrane za...

Učitaj još
Podravske širine