folder  Kategorija: 

Ukupno:


“Drvnik” i priprema drva

Prijašnji način priprema ogrjevnog drveta uveliko se razlikuje od današnjih dana. Danas većina ljudi ogrjev za zimu priprema tijekom ljetnih mjeseci kada pile, cijepaju, suše i pospremaju drvo. Nerijetko ljudi kalaju nekoliko prostornih metara trupaca i za ogrjev pripremaju velike...

„Crni Jezuš“ u vinogradarskom predjelu Kostajn

Na raskrižju poljskih puteva koji vode u vinogradarske predjele Mali i Veliki Kostajn koji se prostiru na bilogorskim obroncima između Đurđevca i Mičetinca stoji raspelo koje se popularno naziva „Pri crnom Jezušu“. Ovakav naziv proizlazi iz činjenice da je željezno...

„Pogača z oreji“

Među brojna tradicijska jela Đurđevca i đurđevečke Podravine spada i pogača z oreji, jednostavno jelo od beskvasna tijesta s tučenim orasima. Pogača se pripremala još na prostoru nekadašnje Đurđevečke krajiške pukovnije, a svoje porijeklo vuče s kraja 18. i početka...

Divlje svinje u okolici Đurđevca krajem 19. stoljeća

Divlje svinje odvajkada su prisutne u našem kraju, ali tada nisu radile tolike štete u polju kao danas. O njima je Jalžabetić, seljak i političar, napisao 1898. godine slijedeće: Pred jeno dve lete so se do nas doklatile divje svinje....

Crno ulje od bundevinih koštica  – „koščičino ojle“

Koščičino ojle, odnosno domaće crno ulje dobivalo se iz bundevinih koštica. Valanke (bundeve) su se sijale (Podravci bundeve sade) zajedno s kukuruzom pa je takva njiva bila puna loma, puzavih stabljika i do 10 m dužine. Dozrele valanke bi pobrali...

Gljive „sončarke“

Sončarka, odnosno sunčanica Macrolepiota procera (Scop:Fr) Singer, jedna je od brojnih jestivih gljiva našega kraja. Nalazimo je u okolnim bagremovim šumarcima već od početka jeseni, ovisno klimatskim uvjetima. Stručak joj je visok do 30 cm a navrh njega veliki je...

Učiteljica Justina Rasinec (1890. – 1918.)

Rođena je u Đurđevcu 9. rujna 1890. godine u obitelji Stjepana i Ana Rasinec rođ. Mirović u kući u današnjoj Basaričekovoj ulici na broju 21, a uz Justinu imali su i kćerku Štefaniju (1889.-1960.). Prema tadašnjim običajima i zakonima Justina...

Opisi rječnik đurđevečkoga govora / o glagolima

Evo što u rječniku piše o glagolima: Broj se glagolskih kategorija, kao i u drugim kajkavskim govorima, smanjio. Osim aspekta (svršeni i nesvršeni vid), broja (jednina i množina), lica (tri lica jed. i tri lica u mn.), stanja (aktiv i...

Podolac – stara pasmina goveda u Podravini

Najstarija pasmina goveda u Podravini, koja se uzgajala prije pincgavske, mölthalske i simentalske, bila je podolska pasmina. Ona potječe iz Podolije i Volhinije, odnosno iz stepskih područja Rusije i Ukrajine. Podolac spada u krupna goveda, sivobijele do tamnosive boje i...

Strojar i inovator Rajmund Fantoni (1880. – 1968.)

Fantoni rođen je 7. listopada 1880. godine u Virju od oca Leonarda, zidara, i majke Marije rođene Elia. Otac je porijeklom iz Gemone / Udine u Italiji. Rajmund je u Zagrebu završio srednju tehničku školu (1899.) i kao eksternist realnu...

„Pikslin“

Škola nedavno je otvorila svoja vrata učenicima. U njihovim torbama nalaze se brojne školske potrepštine i pribor. Pernica, sastavni dio svake školske torbe, prepuna je raznih olovaka, bojica, flomastera, penkala, gumica… Prijašnji učenici nisu imali toliko različitih boja i pisalica...

„Domači kukruz“

Kukuruz, jedna od tradicionalnih ratarskih kultura, u Đurđevcu se naziva kukruz. Stabljika je betvo, ili kukruzina, lišće perje, klip lat, komušina luščijne, okomak kocen, svila mustači a metlica kečka. Upotrebljavao se za ljudsku prehranu (kruh, žganci, kaša, trenc, zlevanka…) i...

Učitaj još
Podravske širine