folder  Kategorija: 

Ukupno:


Svećenik Ivan Južak

Ferdinančani brižno čuvaju uspomenu na svećenika Ivana Južaka kojega smatraju najzaslužnijim za preseljenje žitelja Broda u novoosnovano naselje Ferdinandovec 1844. godine. Podsjetimo da u prvoj polovini 18. stoljeća naselje Brod nije imalo svojeg svećenika već su sakramente dolazili dijeliti svećenici...

Masovno utapanje u Dravi

Rijeka Drava je zbog svoje veličine i hirovitosti nerijetko u prošlosti oduzimala ljudske živote. Posebno je opasno bilo prelaženje rijeke, bilo preko zaleđene površine zimi ili brodovima (skelama) i čamcima tijekom toplog dijela godine. Dakako da su pojedinci rijeku svojevoljno...

Kanonik Stjepan Bakšić umro u Budrovcu

Kao generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije poznati je teolog i publicist kanonik dr. Stjepan Bakšić dijelio sakrament svete  Potvrde u podravskim župama 1963. godine. U Đurđevec je stigao 3. kolovoza gdje je toga i sljedećeg dana ispitivao potvrđenike i dijelio sakramente....

Učiteljica Anka Poljak rođ. Šostarec (1855. – 1916.)

Anka Šostarec, zapamćena kao prva Đurđevčanka učiteljica, rođena je u Đurđevcu 13. siječnja 1855. godine. Potječe iz kuće u današnjoj Vinogradskoj ulici i seljačke obitelji Josipa i Barbare Šostarec rođ. Fučkar. Kako su dvojica njihovih sinova umrli kao mladići –...

„Gospocki Fašenk“

Đurđevečka gospoda obilježavala su Fašenk zasebno i na svoj način. Razna društva priređivala su prigodne plesne zabave pod maskama na kojima se birala najljepša maska. Zabave su organizirali u dvoranama mjesnih gostionica i svratišta. Njima su isprva prisustvovala mjesna “gospoda”(kotarski...

Kraljevski kotarski sud u Đurđevcu (1875.)

  Kraljevski kotarski sud u Đurđevcu, koji je pripadao Sudbenom stolu u Bjelovaru, uspostavljen je na današnji dan davne 1875. godine naredbom kraljevskoga hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog vladinog Odjela za pravosuđe br. 364. Nakon razvojačenja Vojne krajine kotarski sud đurđevečkoga kotara počeo je...

Čerep / crijep

Čerep je kao građevni materijal prisutan u Podravini otprilike od sredine 19. stoljeća. Potvrdu tome nalazimo na katastarskoj karti iz 1868. godine na primjeru Đurđevca. Na karti su kuće označene žutom i crvenom bojom. Žuta boja predstavlja drvenu kuću a...

Dolazak željeznice u Đurđevec i Virje 1909. godine

Koprivnički kraj povezan je željeznicom sa Zagrebom i Budimpeštom 1870. a 1900. godine otvorena je pruga od Križevaca do Virovitice preko Bjelovara i Kloštra. Tako je đurđevečka Podravina nepravedno ostala prometno odsječena od glavnih željezničkih prometnih pravaca, premda je cijelu...

Tiskare i knjigovežnice u Đurđevcu

U Đurđevcu je do Drugoga svjetskog rata djelovalo nekoliko tiskara i knjigovežnica čiji su vlasnici ujedno vodili i knjižare i papirnice. Virovec Peroslav Ljubić (1869. – 1944.), najpoznatiji tiskar u ovome kraju, koji je svoj posao vodio u Virju od...

„Opis i rječnik đurđevečkoga govora“ / Obilježja govora

Opisujući rječnik đurđevečkoga govora poslužit ćemo se redoslijedom njegova sadržaja. Na početku knjige nalazi se opis govora s uvodom koji donosi osnovna obilježja samoga govora. Dijalektološka literatura uvrstila je đurđevečki govor u grupu virovskopodravskih govora. Grupa je odredio Virovec Franjo...

Učitaj još
Podravske širine