folder Kategorija:
Ukupno:
Pet je godina prošlo otkako je na svjetlo dana izašao Opis i rječnik đurđevečkoga govora, autora dr. Jele Maresić i Vladimira Miholeka. Rječnik sadrži oko 13.500 tisuća riječi obrađenih prema stručnim pravilima, a u prilogu sadrži prikupljene frazeološke jedinice razvrstane...
Steklena bapčica bila je licitarski proizvod, figurica s likom djevojke i malim ogledalcem. Riječ bapka na kajkavskom predstavlja lutku. Takve bapčice kupovali su momci svojim djevojkama na mjesnim proštenjima pod štantom. Na taj su im način iskazivali svoju ljubav, nažalost,...
Kod ove đurđevečke uzrečice nečija stražnjica uspoređivala se sa zgradom kotarske oblasti u Đurđevcu. Bila je to zdepasta jednokatnica u današnjoj Basaričekovoj ulici u kojoj je djelovala uprava đurđevečke kotarske oblasti. Takvih kuća bilo je u mjestu nekoliko, pa je...
Pleter (prošče, prosci) je sastavni dio tradicionalne seoske podravske gradnje. Od pletera izrađivane su ograde, zidovi kuća, klijeti i drugih građevina, koševi za kukuruz, a služio je i za pregrađivanje potoka, za gradnju brana na vodi i ojačavanje obala od...
Čamac, ili po podravski čon, bilo je sveprisutno plovilo pridravskog kraja, pa i u zaobalju dokle su god dopirale vode nakon izlijevanja iz korita stvarajući neprohodne mrtvice i jarke ispunjene vodom. Š čonom se prevozilo, odlazilo u ribolov, utvrđivala obala,...
Cimbule su žičani glazbeni instrument. Sastoje se od drvene rezonantne kutije trapezoidnog oblika na kojoj je s gornje strane rastegnuto osamdesetak do stotinu čeličnih žica različite debljine. Žice su ugođene po skupinama, obično dvije ili više njih na isti ton....
O tvorbi imenica vidjet ćemo na primjeru imenica ženskog roda. Imenice ženskoga roda koje u nominativu jednine završavaju na -a u genitivu jednine imaju nastavak -e (otvoreno /e/) s fiksiranim naglaskom; grabe, roke, iže. U dativu i lokativu jednine ženskoga...
Đurđevečka pukovnija osnovana je 1745. i opstala je sve do razvojačenja 1871. godine, isto kao i Križevačka pukovnija. Obje su bile u sastavu Varaždinskog generalata. Tijekom navedenog razdoblja Đuroki su nosili različite mundure (odore), pa se ne može reći kako...
Manje upućenima na početku valja odmah pojasniti da je ovdje riječ o vlasništvu nad šumama i gospodarenju šumama. Još u krajiško doba šuma i obradiva zemlja bili su carsko vlasništvo. Što se šuma tiče, graničari su imali pravo korištenja šumama...
Najveće rešeto što se nekoć upotrebljavalo na seoskom imanju bilo je mlatečko rešeto, odnosno žitno rešeto. Samo mu ime govori o njegovoj namjeni. Upotrebljavalo se nakon mlatidbe, to jest vršidbe žita, kada se ono ručno mlatilo. Rešeto je činio drveni...
Ono što je obilježavalo mušku tradicijsku nošnju starih Podravaca su široke gače. Izrađene su od grube konopljine ili lanene tkanine jednostavna kroja. Svaka nogavica napravljena je od dve pole platna, tako da su šavovi s vanjske i unutarnje strane nogavice....
Đurđevečki peski danas zauzimaju značajno mjesto u krajoliku Hrvatske. Njihova posebnost čini ih jedinstvenim ne samo u Hrvatskoj, već i u široj okolici. Peski imaju višestruku važnost, od petrografske i geomorfološke, do florističke i faunističke. Najstariji zapisi i fotografije prikazuju...