„Tušlin“
Jedan od starijih ženskih odjevnih predmeta bio je i tušlin. To je kratak zimski kaput od crnoga kupovnog sukna ili baršuna, podstavljen vatom. Kopčao se na dugmad, a mogao je imati i ušivene džepove. Žene su ga nosile zasebno, a...
folder Kategorija:
Ukupno:
Jedan od starijih ženskih odjevnih predmeta bio je i tušlin. To je kratak zimski kaput od crnoga kupovnog sukna ili baršuna, podstavljen vatom. Kopčao se na dugmad, a mogao je imati i ušivene džepove. Žene su ga nosile zasebno, a...
Nakon prvoga književnog časopisa u Hrvatskoj, Gajeve Danice, slični časopisi počinju se izdavati širom hrvatskih krajeva. Prvi takav časopis u Podravini izašao je 15. lipnja 1897. godine u Virju. Časopis pod imenom Rusanova zviezda izdavao je i uređivao Peroslav Ljubić,...
Bogatiji seljaci spremali su žito v ambare, a siromašniji v lajte. Lajt je domaći naziv za drvenu posudu u kojoj se čuvalo žito. Za prvotni lajt služio je komad izdubljenog debla kakve stare vrbe ili kojeg drugog mekog drveta, kojem...
Žetva pšenice bila je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova. Žele su obično žene, pa i muškarci, ali oni nisu bili toliko vični tome poslu. Isprva se želo s kosicom, odnosno srpom. Želo se na kupove, otprilike onoliko strukova koliko je bilo...
U ljetno doba, za vrijeme i nakon kratkotrajnih pljuskova, na nebu se nerijetko pojavi dondača, odnosno duga, sa svojom paletom prekrasnih boja. Pojava duginih boja na nebu oduvijek je privlačila čovjeka i stvarala kod njega nedoumicu kao i kod nekih...
Šandor Braun, vlasnik velikoga paromlina u središtu Đurđevca, svoje je život završio u Auschvitzu. Ustaške vlasti oduzele su mu svu imovinu, pa tako i paromlin. Prve poslijeratne godine paromlin je dočekao sa starim postrojenjem, no sada je njime upravljala komunistička...
Ne biste vjerovali, ali legenda o Picokima nije jedina inačica đurđevečke narodne predaje o hrabroj obrani i pobjedi nad Osmanlijama. Postoji i jedna druga, samo što glavni akter nije pjetlić, odnosno picok – već bik. Čuo sam je od jedne...
Iz nekad brojne i ugledne đurđevečke obitelji Kenđelić potječe i Vlasta Kenđelić udana Tavčar, agronomka genetičarka. Rodila se u Đurđevcu 25. lipnja 1921. godine. U Zagrebu je završila gimnaziju 1940. godine, te započela studij agronomije Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Nakon prekida diplomirala...
O đurđevečkoj legendi zaista se mnogo pisalo u novije vrijeme, za razliku od prve polovice prošloga stoljeća. Od nekoliko napisa o legendi iz tog vremena izdvajamo dječju priču đurđevečkoga učitelja Martina Fučka (1903. – 1967.). Priču objavio je u trećem...
Među inima koji su pisali o legendi o Picokima nalazi se i poznati guslar, pjesnik i domoljub Mile Krajina, koji je guslario i pisao od mladenačkih dana pa sve do svoje smrti 2014. godine. Sa svojim guslama obišao je cijeli...
Prva, Druga i Treća obrtnička zadruga u Đurđevcu djeluju od sredine 19. stoljeća, a slijednice su triju krajiških cehova iz 1773. godine. Najbrojnija je i najaktivnija bila Prva obrtnička zadruga u koju su bili udruženi kovači, kolari, tesari, zidari, bačvari,...
U prijašnje vrijeme, kada su Đurđevec okruživale velike močvare, zasigurno je bilo i puno rodinih gnijezda. U takvom su okruženju hrane imale na pretek. Rodinih gnijezda u Đurđevcu danas je tek nekoliko. Najstarije gnijezdo nalazi se na metalnom stupu ispred...