folder  Kategorija: 

Ukupno:


Magistar Dražen Podravec iz Virja

Mr. Dražen Podravec rođen je u Virju 17. siječnja 1943. godine gdje je proveo ne tako lako djetinjstvo s obzirom da je rano ostao bez oca koji je umro 1954. godine. Unatoč tome, na djetinjstvo u Virju čuva mnogobrojne uspomene....

Zakaj Đurđevec (ne)je – Đurđevec?

„Zakaj Đurđevec (ne)je – Đurđevec?“ – pitanje koje je javno postavio prof. dr. sc. Velimir Piškorec u svojoj knjizi „Georgiana: Rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hrvatskokajkavskoj knjiženosti“ iz 2005. godine i danas visi nad glavama nekih Đurđevčana koji...

„Betlemarska“ čestitarska pjesma

Betlemari su bili dječaci koji su za božićnih blagdani obilazili kuće štalicom, pjevali prigodne pjesme i čestitali Božić i Novo Leto. Desetak takvih pjesama ostalo je sačuvano, a pribilježili su ih sakupljači usmenoga narodnog blaga. Za pjesmu Stani gore pouzdano...

„Kongluf“

Kongluf (kuglof, nabujak) vrsta je starog podravskog kolača. Peče se u glinenoj posudi s rebrastim stijekama, zvanoj konglufenka. Takve posude različitih veličina izrađivali su mjesni lončari. Za pripremu tijesta upotrebljavalo se bijelo pšenično brašno, kao za diganko, malo soli, guščja...

Spomenik Kalinovčanima palima u Prvom svjetskom ratu

Spomenici s imenima palih vojnika u Prvome svjetskom ratu nalaze se u samo rijetkim mjestima u Podravini i u Hrvatskoj. S obzirom da je od tog nesretnog događaja prošlo čitavo jedno stoljeće teško je očekivati da će ikada biti podignuti...

Zaprežna kola

Zaprežna su kola bila sastavni dio svakoga domaćinstva. Ona nisu služila samo za prijevoz tereta, već su bila i jedino prijevozno sredstvo. Opisati seljačka zaprežna kola nimalo nije laka zadaća, jednako kao i sama izrada istih. Kola su izrađivali kolari...

„Prelog“ / ugar

Prelog na đurđevečkom, odnosno ugar, starinska je metoda obnavljanja obradivih ratarskih površina za vrijeme ekstenzivne obrade tla. Zemlja se zapravo odmarala i po nekoliko godina u svrhu održavanja plodnosti, ujedno predstavljajući jedan vid plodoreda. Cilj je bio da se prirodnim...

Utvrđeno dvorište Starog grada

Dosadašnja povijesna istraživanja đurđevečke utvrde nisu dala jasnu predodžbu o godini njezine izgradnje. Pretpostavlja se da je vanjsko dvorište utvrde s bedemima i ugaonim kružnim kulama naknadno dograđeno kao predobrana glavnog dijela utvrde. Prvi opis utvrde datira iz 1549. godine,...

“Maček i mačka” u đurđevečkom govoru

Nekad je, a skoro i danas, svaka kuća držala barem jednu mačku. Normalno je da se nisu ostavljali svi okočeni mačići, već oni ljepši, ili prema spolu, te po želji i potrebi. Budući da se mačka zadržavala i u kući,...

„Solenka“

Solenka je drvena posuda za držanje soli. Postojalo je nekoliko vrsta takvih posuda. Jedna je u skopanom (izdubljenom) komadu drveta s drškom, u kojoj je sol stajala na otvorenom, na primjer, na stolu. Druga vrsta solenke načinjena je u obliku...

“Talov“ / kukurijek

Biljnu vrstu kukurijek Helleborus sp. u Đurđevcu nazivaju talov, točnije nazivali su je, jer je ovaj naziv danas posve nepoznat. Talov spada u rod trajnica i porodicu žabnjaka. Raste u šumama i uz njihove rubove. Cvijet mu je bijele boje....

Virovci obilježili 500 godina Ernuštova grba (1988.)

Grb Sigismunda Ernušta iz 1488. godine, koji se nekoć nalazio na zidu Staroga grada u Đurđevcu, jedan je od najljepših gotičko-renesansnih spomenika sjeverozapadne Hrvatske. Danas se čuva u Povijesnom muzeju u Zagrebu. Po svemu sudeći, ovu vrijednu obljetnicu nisu obilježili...

Učitaj još
Podravske širine