folder  Kategorija: 

Ukupno:


„Klop, klopica, stolčec“

Osim klasičnih velikih stolica s naslonom i štokrla (stolica bez naslona), sjedeći namještaj svake seljačke kuće sastojao se i od raznih klopi, klopic i stolčecov. Oni su se sastojali od sjedeće daske i četiri štapaste usađene noge. Doga klop je...

Strah od osmanskih napada u Podravini

Od kraja XV. stoljeća hrvatske su zemlje bile izložene osmanskim napadima, točnije upadima akindžija kojima je bio cilj popaliti i razoriti naselja te zarobiti ljude u područjima koja su se našla na ruti osmanskih osvajačkih pohoda. Možemo pretpostaviti da su...

Gospodarske prilike na početku XX. stoljeća

Bjelovarsko-križevačka županija 1910. godine imala je gustoću naseljenosti od 66 stanovnika po kvadratnom kilometru. To je bilo gotovo upola manje u odnosu na najgušće naseljenu Varaždinsku županiju. Ipak, bilo je to nešto više od prosjeka Kraljevine Hrvatske i Slavonije koji...

„Prežgana juva“ / „ajnpren juva“

Od starih jela zapaženo mjesto zauzima prežgana juva koja se vrlo često nalazila na jelovniku starih Podravaca, obično za ruček (doručak). I danas je spremaju mnoge domaćice. Neki je zovu i ajnpren juva, a u Đurđevcu i falična juva. Sama...

Podravci darivali Sveučilište u Zagrebu

Glavne hrvatske znanstvene, kulturne, obrazovne i gospodarske institucije razvile su se tijekom XIX. stoljeća pod utjecajem hrvatskog narodnog preporoda, razvoja građanstva i modernizacije. Zahvaljujući novinama pismeni je svijet u to vrijeme mogao biti informiran o promjenama u hrvatskim zemljama, a...

Koza

Držanje koza u Podravini ima dugu tradiciju, još od krajiških vremena, ali se njihov broj nakon razvojačenja 1871. godine osjetno smanjio, tako da je popisom stoke 1896. godine na području Bjelovarsko-križevačke županije evidentirana samo 31 koza. Zbog toga su koze,...

Ribolov

Budući da je naše područje nekad bilo bogato vodama, rijekom Dravom i zaobalnim vodama; brojnim rukavcima, grabama i netečama, ljudi su se u velikom broju bavili ribolovom. Drava je često plavila ovo područje, a kad se povlačila u maticu, takve...

150 godina dvora Barnagor u Čepelovcu

Iznad sela Čepelovca nedaleko Đurđevca već jedno i pol stoljeće stoji dvor Barnagor. Izgradio ga je 1867. godine vitez Petar von Trezić (1818. – 1904.) koji je ondje stanovao sa svojim potomcima koji su baštinili dvor sve do pred kraj...

Rad kipara Davorina Hotka u Đurđevcu

U glavnoj aleji na gradskom groblju u Đurđevcu nalazi se grob s nadgrobnim spomenikom na kojem je pozlaćenim slovima uklesano ime dječaka koji se zvao Željko Rajski i koji je umro 1929. godine. Bio je sin liječnice Elizabete Rajski i...

Žrtve električne struje u Đurđevcu

Dolazak električne struje u Đurđevec u prvoj polovini XX. stoljeća značio je veliko olakšanje za žitelje ovog podravskog gradića. No, kao i svaka „novotarija“ ona ima svoje prednosti i nedostatke. Kako je početkom XX. stoljeća dolazak željezničke pruge u Podravinu...

„Krušna peč“

U prijašnja vremena krušna se peć nalazila u svakome dvorištu. U njoj se pekao kruh, pogače, kolači i meso, a u mlakoj peći sušilo se voće. Bila je bačvasta oblika sa svodom (bolta), izrađena od ilovače i pruća, omazana zemljom,...

Pješčarski trputac / „vozlika“

Svim pješčarskim biljkama prisutnima na našim Peskima uz bok stoji i pješčarski trputac Plandago indica L. Ime je dobio po cvjetovima koji izgledaju poput uzlova.  U geografsko-botaničkom rezervatu nalazimo ga u malom broju. Spada u ugrožene vrste hrvatske flore i...

Učitaj još
Podravske širine