folder  Kategorija: 

Ukupno:


„Gujn“

U đurđevečkom kajkavskom govoru gujnom se smatra pokrivač za konje, te tkani domaći tepih, odnosno tebij. Žene su ga pravile se od uskih traka razderanih starih krpa. Trake su se namotale na klupka i utkivale u osnovu. Neke su u...

„Junak iz Like“ Marijan Matijević u Đurđevcu (1915.)

U Đurđevcu je u zamahu Prvoga svjetskog rata 7. i 8 . kolovoza 1915. godine svojom predstavom gostovao Marijan Matijević, poznati hrvatski atleta i „najjači čovjek na svijetu“. Na priredbi u dvorani svratišta Preradović publici je demonstrirao svoju snagu uz...

Zapostavljeno arheološko nalazište kod Kloštra Podravskog

Arheološko nalazište nalazi se otprilike sjeveroistočno od Kloštra na pješčanom brežuljku nedaleko od ceste prema Podravskim Sesvetama na oko 120 metara nadmorske visine. Podžupanija belovarska prema dopisu arheološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu poslala je 1885. godine na teren Milivoja...

„Detel“

Riječ je detelu /djetliću, odnosno velikom djetliću (Dendrocopus major L.), najbrojnijem u našem kraju. Ove se ptice dotičemo zbog toga što je zastupljena u uzrečicama našega kajkavskoga govora. Hrani se kukcima potkornjacima i njihovim ličinkama iz natrulih i suhih stabala....

Represija vlasti monarhističke Jugoslavije u đurđevečkoj Podravini

Za vrijeme Kraljevstva SHS i Kraljevine Jugoslavije u razdoblju od kraja 1918. do 1941. godine vladao je autoritarni i represivni režim u kojem su sve oporbene stranke i svako isticanje hrvatskih simbola smatrani protudržavnim djelovanjem, pogotovo nakon uvođenja šestosiječanjske diktature...

„Avajzung“

Naši su graničari na području Đurđevečke krajiške pukovnije imali pravo na besplatno ogrjevno i građevno drvo iz carskih šuma. To pravo nazivali su avajzung. No graničari su govorili da im drvo pripada „Božjom voljom a ne carevom milošću“, pa su...

Postavljanje drvenog poda / „pođenje“

Pod u prostorijama nekadašnjih kuća bio je zemljan, a potom se je taracal s ciglom (vidi u zasebnoj  temi). Imućniji vlasnici prvi su počeli postavljati pod od dasaka. Podloga za pođenje bila je ista kao i pri taracanju, od pijeska...

„Vitel“

Vitel je drvena naprava koja se sastoji od stalka postavljenog na križnom postolju. Na vrhu uspravnog dijela stalka (središnje osovine) ispupčen je okrugli klin na koji su ukriž postavljene dvije letvice (vitlenice). Jedna je na polovici deblja s probušenom rupom...

Narodna predaja o kugi u Svetoj Ani

O nekim smo narodnim predajama iz Svete Ane već pisali. U jednoj pak narodnoj pjesmi pjeva se da Sveto Jano srna poplašila, odnosno da su se svi mještani posakrivali dok su ugledali srnu. To je valjda tek jedan detalj iz...

 Narodna priča – „Sem vlanšnega donesel“

Kratka ali šaljiva priča kazivačice Marije Žagi rođene Rumek iz Novigrada Podravskoga, rođene 1931. godine u Gornjoj Šumi. Priču je snimio Miroslav Dolenec Dravski 23. ožujka 1971 godine: Tak je bil jeden čovek i žena, a bili so veliki bokci,...

Šumar Ivo Peroković (1903. – 1980.)

Ivan Peroković rođen je u Đurđevcu 24. lipnja 1903. godine od oca Ivana Perokovića i majke Ane Peroković rođene Ščuka. Nakon osnovne škole u Đurđevcu studirao je šumarstvo u Austriji i na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je  diplomirao 1929....

Uređivanje ulice

Podravci su, poučeni redom još iz vremena Vojne krajine, morali održavati čistima kuće, dvorišta i prostor na ulici ispred kuća. Duž ulice uz kuću pružale su se steze a između pota (ceste) i steze svaki je pred svojim gruntiščem morao...

Učitaj još
Do NOT follow this link or you will be banned from the site!