Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Dugogodišnji župnik Jakov Novosel u Đurđevcu je proveo gotovo većinu života jer je ovdje kao svećenik službovao od 1924. godine do smrti 1956. godine, a svećenikom je bio pune 33 godine. Novosel je najzaslužniji za izgradnju i opremanje župne crkve...
Neobično velik i ambiciozan izdavački pothvat u prvoj polovini 20. stoljeća vezan za Podravinu bilo je izdavanje zbornika pod naslovom „Časti i dobru zavičaja“. Zbornik je posvećen događajima iz povijesti Novigrada Podravskom i žiteljima toga mjesta. Idejni začetnik i urednik...
Porijeklo naziva određenih naselja često zna biti vrlo zanimljivo. Govorimo li o porijeklu imena Virje uglavnom ne primjećujemo da bi stanovnike Virja trebali nazivati – Virjani. Međutim, Podravci na kajkavskome govore Virovec, odnosno Virovci. Zašto je tome tako? Očito je...
Jedan od uglednijih Đurđevčana bio je i Andrija Peršić (18. rujna 1861. – 22. listopada 1927.), državni odvjetnik i javni bilježnik (od 1895.). Peršić je bio načelnik općine (1907. – 1910.) i dugogodišnji županijski zastupnik (1892. – 1915.), a za...
Inženjer agronomije Ivan Hodalić rođen je u Đurđevcu 26. kolovoza 1948. godine u obitelji Petra i Marte Hodalić rođ. Mramor. Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Đurđevcu, a diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine. Kao agronom je...
Budući da je u komunističkoj Jugoslaviji bio običaj da škole i razna društva nose imena zaslužnih komunista, tako je i đurđevečka gimnazija nosila ime Vilima Galjera. Galjer rođen je 11. siječnja 1911. godine u Prugovcu. Iškolovao se za poštanskog službenika....
