Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Mihovil Švaco rođen je u Đurđevcu 14. prosinca 1852. od oca Martina i Barbare Švaco rođene Petrić. Nakon osnovnog školovanja završio je osam razreda u Nadbiskupskom liceju (gimnaziji) u Zagrebu, te 20. srpnja 1876. godine osposobljen za učitelja građanske škole....
Začasni prisjednik duhovnog stola i dugogodišnji molvarski župnik Blaž Tomašić rođen je 28. studenog 1845. godine u Đelekovcu od oca Martina Tomašića i majke Terezije Tomašić rođ. Vulak. Za svećenika je zaređen 1871. godine i od tada je službovao kao...
Dugogodišnji župnik Jakov Novosel u Đurđevcu je proveo gotovo većinu života jer je ovdje kao svećenik službovao od 1924. godine do smrti 1956. godine, a svećenikom je bio pune 33 godine. Novosel je najzaslužniji za izgradnju i opremanje župne crkve...
Prerana smrt, odnosno kratak život, nikako ne smiju biti razloga zaborava bilo koje osobe, pa tako niti svećenika Stjepana Biškupa koji je umro kao župnik u Ždali 23. veljače 1976. godine. Njegova prerana smrt iskreno je rastužila vjernike i svećenike...
Znameniti virovski učitelj i orguljaš Franjo (Fran) Lugarić rođen je 9. svibnja 1824. godine. U Virje je došao kao 18-godišnjak iz Špišić Bukovice gdje mu je otac, također Franjo, bio orguljaš. Naime, u Virju se 23. studenog 1842. godine oženio...
Krajiška naselja kakvo je bilo Virje u prošlosti su imala veliku privlačnu moć za doseljavanje obrtnika. Jedan od takvih obrtnika koji je s područja čeških zemalja (Bohemia) u drugoj polovini XVIII. stoljeća doselio u Virje bio je krojač (lat. sartor)...
