Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Široke so virovske širine – početni je stih lijepe i popularne pjesme koju danas izvode mnoge pjevačke skupine kulturno-umjetničkih društava i samostalne pjevačice i pjevači. Pjesma Široke širine ujedno je svojevrsna „himna“ Picokijade i redovito se izvodi uz scenski prikaz...
Jedan od marljivih javnih službenika i aktivnih nositelja društvenog života u Đurđevcu u drugoj polovini 20. stoljeća svakako je bio Vinko Martinčić. Mnogi ga pamte po angažmanu u političkom životu Đurđevca do 1990. godine i Dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Vinko Martinčić...
Đurđevečka obitelj Zobunđija u XIX. je stoljeću dala nekoliko šumara i učitelja. Među njima je bio učitelj Martin Zobunđija koji je rođen je kao sin krajiškog kaplara Mije i Marije Zobunđija rođ. Hodalić u Đurđevcu 1838. godine. Pučku školu je...
Znameniti virovski učitelj i orguljaš Franjo (Fran) Lugarić rođen je 9. svibnja 1824. godine. U Virje je došao kao 18-godišnjak iz Špišić Bukovice gdje mu je otac, također Franjo, bio orguljaš. Naime, u Virju se 23. studenog 1842. godine oženio...
Petar Lovašen rođen je u Đurđevcu 25. svibnja 1937. godine od oca Franje i majke Marije rođene Zobunđija. Osnovnu školu završio je u Đurđevcu, a daljnje školovanje nastavio je u Zagrebu gdje je završio Bogoslovni fakultet. Zaređen je 1. srpnja...
Zvonimir Rogoz, proslavljeni hrvatski glumac, rođen je u Zagrebu 10. listopada 1887. godine. Neki ga pak smatraju domaćim čovjekom, budući da su mu roditelji porijeklom iz Kalinovca. Osim glume, poznat je u javnosti i po svojoj dugovječnosti, jer je umro...
