Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Josip Fijucek rođen je u Đurđevcu 18. prosinca 1950. godine od oca Valent Fijuceka i majke Marije Fijucek rođene Fusić. U Zagrebu je izučio posao VKV montera centralnog grijanja. U struci je radio do 1984. a potom u poduzeću Velebit...
Iz bogate virovske nakladne djelatnosti valja izdvojiti tradicionalni zbornik Virje na razmeđu stoljeća, koji je uređen po uzoru na Podravski zbornik koji izlazi u Koprivnici. Projekt je krenuo 1981. godine u nakladi Zavičajnog muzeja, a objavljuje se periodično. Dosad je...
Mijo Šandrovčan rođen je 1. siječnja 1910. godine u Budančevici u seljačkoj obitelji. Nakon osnovnog školovanja u Kloštru Podravskome u Zagrebu je svršio klasičnu gimnaziju, a zatim se 1931. godine upisao na Šumarski fakultet u Zagrebu. Nakon završenog studija 1936....
U Virju je 19. veljače 1975. godine osnovan Košarkaški klub Podravac zahvaljujući kojem se Virje smatra „najkošarkaškijim“ selom u Hrvatskoj. Počeci aktivnog igranja košarke u Virju vezani su uz virovske đake i studente, a osnivanje kluba treba promatrati u kontekstu...
Radoševići nisu izvorni Đurđevčani, već doseljenici. Kovač Đuro Radošević (1837. – 1910.) doselio se u Đurđevec vjerojatno u potrazi za poslom. Ne zna se odakle, a budući da mu je supruga Uršula rodom iz Liča u Primorju, možemo pretpostaviti da...
Stjepan Miholek rođen je u Đurđevcu 11. listopada 1799. godine. Nakon svršene osnovne i normalne škole grof Stielfried poslao ga je na daljnje školovanje u Graz, gdje je svršio četiri razreda gimnazije, u Joanneumu je slušao prirodopis, a u teološkom...
