Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Jedan od uglednih članova poznate virovske obitelji Tottar je trgovac Josip Tottar rođen 13. rujna 1839. godine u Virju. Istog je dana kršten i pritom dobio ime Josip Osvald, a o ugledu njegove obitelji svjedoči činjenica da su mu krsni...
Mijo Ljubić rođen je u Virju 12. kolovoza 1857. godine. Roditelji bili su mu Mijo i Ana rođena Zubanović. Otac je u vrijeme Vojne krajine bio učitelj, a kasnije pisar. Poznato je da je od 1883. do 1884. godine radio...
Drago Britvić rođen je 6. srpnja 1935. godine u Pitomači. Cijeli radni vijek proveo je na Hrvatskom radiju (Radio Zagrebu) kao urednik redakcije i popularnih emisija (Lice s fotografije, Pod starim i novim krovovima, Ulice i trgovi…). Bio je jedan...
Jedan od mnogobrojnih svećenika koji su potekli iz Podravine je dr. Miroslav (Fridrik) Židovec. Porijeklom i službom je vezan za Podravinu iako se ovdje o njemu ne zna mnogo. Nije lako objasniti niti odakle potječe. Naime, najčešće se spominje da...
Petar Grgec, profesor, hrvatski književnik i katolički javni radnik rođen je na Batinskama 15. veljače 1890. godine. Nakon završenih pet razreda osnovne škole u Kalinovcu školovao se u Travniku gdje je završio isusovačku gimnaziju. Na Filozofski fakultet u Zagrebu upisao...
Svećenika Mate Tottara spominjemo se zbog nesretnog završetka života i njegovog porijekla. Naime, 33-godišnji Virovec Mato Tottar umro je 9. kolovoza 1835. godine od ozljeda zadobivenih padom sa zaprežnih kola. On je kao mladi kapelan službovao u Kapeli pokraj Bjelovara...
