Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Đurđevčan Andrija Turković rođen je u Đurđevcu 26. studenoga 1928. godine. Rođen je u obitelji Ivana Turkovića (1904.-1958.) i Marije rođ. Lovašen (1908.-1986.) kao najstarije dijete. Braća su mu: Đuro Turković (1930.-1967.) koji je bio direktor đurđevečke osnovne škole te...
Mnogi Đurđevčani i Podravci još uvijek pamte dugovječnog i svestranog seljaka i političara, Đurđevčana Marka Matkova. On je rođen u Đurđevcu 11. travnja 1904. godine u mnogobrojnoj obitelji oca Bolte i majke Roze Matkov rođ. Filipović koji su imali dvanaestero...
Đuro (Đuka) Tomerlin Picok rođen je u Đurđevcu 14. travnja 1926. godine. Osim kao književnik i pisac, Tomerlin se okušao kao povjesničar. Iako mu to nije bila struka upustio se u prikupljanje podataka iz povijesnih izvora i njihovu interpretaciju. Zbog...
Ravnajući učitelj i načelnik grada Karlovca Petar Đurišević rođen je u Đurđevcu 21. svibnja 1867. godine kao sin Đure Đuriševića i Ane Đurišević rođ. Erdelec. Imao je mlađeg brata Ivana (rođen 1870.) i sestru Ceciliju (rođena 1872.). Majka Ana umrla...
Među brojnim duhovnim zvanjima koji su potekli iz Đurđevca je i redovnik Družbe Isusove Tomo Šostarec. Ono što ga razlikuje od većine drugih duhovnih zvanja je to da nije bio zaređen za svećenika već je bio član Družbe Isusove kao...
Dana 16. travnja 1846. godine rođen je Lambert Žerdik, šumarski savjetnik koji je svojim životom vezan uz podravsko mjesto Virje. Naime, prema njegovim zamislima je 1910. uređen park u središtu Virja. Park je uređen u francuskom stilu, opremljen plinskom rasvjetom...
