Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Iznad sela Čepelovca nedaleko Đurđevca već jedno i pol stoljeće stoji dvor Barnagor. Izgradio ga je 1867. godine vitez Petar von Trezić (1818. – 1904.) koji je ondje stanovao sa svojim potomcima koji su baštinili dvor sve do pred kraj...
Marica Hasan, nadaleko poznata pjevačica podravskih melodija, rođena je u Đurđevcu u obitelji Gašparić 20. rujna 1939. godine. Još kao dijete imala je želju postati pjevačicom. To joj se ostvarilo 1959. godine kada je u duetu s bratom Franjom pobijedila...
Do danas je u Podravini potpuno iščezlo sjećanje na obitelj i prezime Nabijač. Članovi ove obitelji obilježili su povijest podravskih naselja Đurđevca i Virja u 18. i dijelu 19. stoljeća. Njihov ugled potječe od angažmana u različitim službama u Vojnoj...
Vlado Mlinjarić, rodom je Kalnovčan, a življenjem Đurđevčan, slikar je koji uz posao u vlastitoj tvrtki, kistu i bojama posvećuje svoje slobodno vrijeme. Slikanjem se bavi od školskih dana, a izlagati počinje od 1975. godine. U svome slikarskom radu sklon...
Dr. sc. Radovan Kranjčev rođen je u Đurđevcu 16. listopada 1934. godine kao najstariji sin poznatog đurđevečkog učitelja dr. Ivana Kranjčeva (1900.-1957.) i Anastazije Kranjčev rođ. Lončar (1914.-2005.). U rodnom je Đurđevcu provodio bezbrižno djetinjstvo sa svojom braćom i sestrama...
Ferdo Vedriš rođen je u Đurđevcu 14. svibnja 1908. godine. Sin je učitelja Martina Vedriša i učiteljice Doroteje Vedriš rođene Hodalić. Osnovnu školu završio je u Đurđevcu, a gimnaziju i Pravni fakultet u Zagrebu. Bio je odvjetnik u Đurđevcu od...
