Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Marko Dogan rodio se u 17. veljače 1871. godine u Udbini od oca Stjepana, učitelja, i majke Apolonije Bićan. Kao kotarski pristav boravio je u Đurđevcu od kraja 1900. do 1904. godine. Prije toga radio je u Krapini, gdje je...
Osim Mije Tišljara, još je jedan Virovec bio carski i kraljevski general vojske Austro-Ugarske Monarhije. To je Stjepan Bogat, rođen u Miholjancu 2. srpnja 1855. godine od oca Josipa i majke Julijane rođene Čredarić. Vojnu školu završio je u Mitrovici,...
Peršići starosjedioci bili su mnogobrojni u Đurđevcu, ali su izumrli. Jedan od starih Peršića bio je i Martin Peršić, koji se rodio u Đurđevcu 11. studenoga 1834. godine. Po zanimanju bio je kotarski pristav i po svemu sudeći službovao je...
Inžinjerijski kapetan Herman Pukšec Murski, sin je intendantskog poručnika i zagrebačkog podžupana Josipa Pukšeca (1793. – 1888.), koji je u Novigradu bio u vojnoj službi, i majke Krescencije Brodarotti de Trauenfeld. Herman je rođen 1827. godine u Novigradu. U Beču...
Razgovori oko pokretanja pogona zagrebačke tekstilne industrije Pobjeda započeli su u Virju početkom 1961. godine između rukovodstva Pobjede i Narodnog odbora općine Virje (NOO). Dogovorena je gradnja proizvodnih hala i postavljanje 240 tkalačkih razboja. Planirano je zapošljavanje 450 radnika u...
Stjepan Debeljak rođen je 20. prosinca / 19. kolovoza 1908. u Ferdinandovcu. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a strojobravarski zanat u Ferdinandovcu i Kalinovcu. Dvije godine radio je povremeno, a u listopadu 1927. godine zaposlio se u ložionici...
