Marijan Glavnik rođen je 22. srpnja 1950. godine u Virju. Osnovnu školu završio je u Virju, Školu primijenjene umjetnosti i dizajna (1970.) u Zagrebu, a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1976. godine, također u Zagrebu. Potom je polazio majstorsku...
Fundus Etnografskog muzeja u Zagrebu sadrži brojne etnografske predmete iz hrvatskih krajeva. Među njima nalazi se i licitarski drveni kalupi iz Đurđevca izrađeni u 19. stoljeću. Nalaze se u Zbirci predmeta medičarsko-svjećarskog obrta. Kalupi su služili za izradu licitarskih kolača....
Kredenec je, kakvog danas poznajemo, kuhinjski ormar za držanje posuđa, pribora za jelo i ostaloga kuhinjskog pribora. Samo ime preuzeto je iz njemačkoga jezika. U hrvatskim krajevima pojavio se s napretkom stolarstva u prošlome stoljeću, ali ne kao dio kuhinjskog...
Mnogi su se etnografski predmeti u prijašnje vrijeme često upotrebljavali u podravskim kućama. Danas su posve nestali, ne koriste se, a mlađe generacije za njih nisu ni čule, niti znaju čemu su služili. Podosta je takvih predmeta služilo je u...
Još dok se ni izdaleka nije pročulo o Picokima, 1964. godine, hrvatski književnik i publicist Borivoj (Boro) Pavlović posvetio je stihove nama Picokima u svojoj divnoj pjesmi. Ukratko, Pavlović je već pomalo zaboravljeni hrvatski pjesnik (1922. – 2001.) rođen u...
Na habsburškoj strani rodovska je podjela vojske u drugoj polovini 16. stoljeća još uvijek bila tek u začetku. Vojska se dijelila na konjicu (husari) i pješake (slavonski haramije, ugarski trabanti). Tek 1570-ih uvodi se novi rod pješaka, njemački momci (Teutsche...
Osmanski putnik i putopisac Evlija Čelebi (1611–1685?) veći je dio životnoga vijeka proveo putujući, a potkraj života svoja je putovanja opisao u obimnom desetotomnom Putopisu. Dijelove Putopisa koji se odnose na područje bivše Jugoslavije, a time i Hrvatske, preveo je...
U đurđevečkom govoru bilježimo riječ marof. Ona se danas više ne koristi. Spomenuli smo je u objavi u kojoj smo govorili o pojmu konak. Bratoljub Klaić u Rječniku stranih riječi nudi nam pojašnjenje riječi. Pojam marof objašnjava kao majur, stan, salaš i navodi da je...
Brojni rođeni Đurđevčani odavno su napustili rodno mjesto zbog školovanja i u potrazi za zaposlenjem, te se skučili širom Hrvatske. Jedan je od njih i slikar Vlado Makar, rođen 1946. godine. Makar živi i stvara u Bratini kod Pisarovine. Nakon...
Svećenik Ivanko Vlašićek rođen je u Virju 7. prosinca 1879. godine. Zaređen je 1902. godine. Bio je kapelan u Zagorskim Selima, Bisagu, Miholcu, Kapeli i Voćinu, a župnik u Bučici / Pokupsko (1911. – 1912.), Čagliću (1917. – 1931.), Pleternici...
Anka Šostarec, zapamćena kao prva Đurđevčanka učiteljica, rođena je u Đurđevcu 13. siječnja 1855. godine. Potječe iz kuće u današnjoj Vinogradskoj ulici i seljačke obitelji Josipa i Barbare Šostarec rođ. Fučkar. Kako su dvojica njihovih sinova umrli kao mladići –...
Martin Starčević rodio se 9. prosinca 1854. godine u Žitniku u Lici. Nećak je Ante Starčevića, „oca domovine“, te brat poznatih odvjetnika i saborskih zastupnika Mile i Davida. Izučio je za šumara u Križevcima na Gospodarsko-šumarskom učilištu. Kao šumar službovao...
Zvonimir Ištvan rođen je 25. kolovoza 1966. godine u Gornjoj Šumi kod Molvi. Po zanimanju je diplomirani inženjer šumarstva. Više od dvadeset godina bavi se fotografijom kao medijem umjetničkog izražavanja. Priredio je tridesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a...
Među zaslužnim osobama u hrvatskoj povijesti koje su potekle iz Đurđevca svakako je Vilim Petar Zrelec koji je rođen u Đurđevcu 28. svibnja 1874. godine. Rođen je kao jedini sin i drugi od četvero djece ranarnika (liječnika) dr. Petra Zrelca...
